EUROCABLE Ulazak EBRD-a u vlasništvo raširio tvrtki krila

U studenome bi trebala početi raditi nova tvornica koja će udvostručiti dosadašnje proizvodne kapacitete. Nakon toga tvrtka planira proširiti asortiman kabela i povećati izvoz i svoj udjel na tržištu regije te prodijeti na nova tržišta Jugoistočne i Istočne Europe.

Elka se koncentrira na ‘high-tech’ kabele, a Eurocableov se asortiman u našem poslu smatra garanžnom proizvodnjom, što mi užurbaro napuštamo – rekao je 2003. predsjednik Uprave Elke Marijan Pejčić želeći pošto-poto naglasiti da Eurocable nije nikakva konkurencija tvrtki kojoj je on na čelu i kako nije izgledna Eurocableova kupnja Elke. Sedam godina poslije taj ‘garanžni proizvođač’ prestigao je Elku. Eurocable grupa lani je imala 60 milijuna kuna veće prihode od Elke kabela, što je postigla s tripot manje radnika. I niz drugih poslovnih i financijskih pokazatelja ide u prilog Eurocableu, pa se s pravom danas može postaviti pitanje tko je tu garanžni, a tko ‘high-tech’ proizvođač.

U posljednjih pet godina ukupna dobit Elke kabela, točnije gubitak, bila je otprilike 43 milijuna kuna, a Eurocable grupa u isto je vrijeme ostvarila dobit od 45,6 milijuna kuna. Elka već dulje planira presele proizvodnju i sagraditi novu tvornicu u Brckovljanima, no realizacija tih planova ne ide željenim tempom, pa će tvornica biti gotova tek za dvije ili tri godine. Temeljni kamen za novu tvornicu Eurocable grupe u Jakovlju blizu Zagreba vrijednu 25 milijuna eura postavljen je u svibnju ove godine, a već u studenom trebala bi početi raditi. Gradnjom nove tvornice dosadašnji će se kapaciteti Eurocable grupe udvostručiti pa će ta tvrtka biti još jedan korak ispred Elke, do jučer vodećega hrvatskog proizvođača kabela s više od 80 godina tradicije.

Nakon dovršetka tvornice tvrtkini su planovi širenje asortimana novim proizvodima i prodor na nova tržišta, kaže predsjednik Uprave Eurocable grupe Dražen Matiegka.

• U petogodišnjem razdoblju ponajprije smo usmjereni na povećanje izvoza i svojeg udjela na regionalnom tržištu te na prodor na nova tržišta Jugoistočne i Istočne Europe. Planiramo i adekvatan rast na domaćem tržištu i nešto manji rast na tržištu EU – navodi Matiegka.

Nova su tržišta koja tvrtka planira otvoriti ili povećati zastupljenost na njima Velika Britanija, Irska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Poljska, Bugarska, Grčka i Albanija. Cilj je da Eurocable Group do 2015. poveća udio na hrvatskom tržištu na 29 posto, tržištu EU na 1,3 te na regionalnom tržištu zajedno s novim tržištima na 14 posto (u EU je danas udio otprilike jedan posto). Omjer izvoza i uvoza trebao bi ostati isti, odnosno plan je da se i dalje izvozi 70 posto proizvodnje. Plano novi o izlasku na rusko tržište i gradnji tvornice u Kaliningradu, iako i dalje zanimljivi, za sada su na čekanju.

• Kad je riječ o osvajanju novih tržišta, i danas naše analize pokazuju da je u prvom redu ukrajinsko i rusko tržište, ali u rumunjsko i bugarsko, vrlo atraktivno za naše poslovanje. I dalje namjeravamo ući na ta tržišta, no zbog još donekle ne-transparentnih uvjeta poslovanja u kaliningradskoj regiji taj je plan zasad u mirovanju – objašnjava Matiegka.

Kad je riječ o asortimanu, on se planira proširiti programom kabela napona do jednog kilovolta na kabele presjeka do 300 mm² i uvodenjem proizvodnje novih tipova instalacijskih i energetskih vodova i kabela na osnovi novih izolacijskih materijala.

Osim tih planova u Eurocableu planiraju provesti i vertikalnu integraciju tako što će organizirati i vlastitu proizvodnju PVC-a i bakrene žice. Je li i nedavno pripajanje Kabelmaxa, distributera kabela, također dio planova o vertikalnoj integraciji, odnosno želi li se Eurocable proširiti i na djelatnost distribucije ili je ta tvrtka preuzeta samo zbog dugova, nismo uspjeli saznati. Dražen Matiegka odgovorio je samo da je to pripajanje u funkciji osnaživanja distribucije i boljeg pristupa krajnjim korisnicima i projektima.

Iako uspjeh zagrebačkog Eurocable Groupa, koji je prije samo 11 godina osnovao Ernest Tolj, nalikuje na američki san (osobito ako se uzme u obzir da se za tvrtkom ne vuku nikakvi privatizacijski ili drugi repovi, što je prilično nevjerojatno za hrvatske prilike), ni ta tvrtka nije uspjela zaobići recesiju. Doduše, kroz nju je, čini se, brodila znatno bolje od drugih.

Ukupni prihod Grupe pao je s 482 milijuna u 2008. na 421 milijun kuna u 2009., no s obzirom na to da je prihod financijski izravno vezan uz razinu cijena metala na Londonskoj burzi, ne može se uspoređivati (cijene proizvoda ovise o cijenama metala, a cijene metala lani su znatno pale). Usporede li se količine robe, proizlazi da je tvrtka lani rasla 21 posto – toliko je, naime, prodaja povećana u kvantitativnom obujmu u odnosu na 2008. To je priličan uspjeh, osobito uzme li se obzir da je Eurocable usmjeren na industrijske grane pogođene recesijom, građevinarstvo i distribuciju električne energije. I u prvoj polovini ove godine tvrtka je zabilježila rast – 11 posto kvantitativno u odnosu na lani.

Iako je kvantitativno prodaja rasla, operativna dobit i profit prije oporezivanja nisu na razini planiranog, kaže Matiegka. Razlog je vrlo nepovoljna struktura tečaja koja je u posljednja dva mjeseca prvog polugodišta ove godine rezultirala vrlo visokom razinom negativnih tečajnih razlika.

Dobit prije oporezivanja veoma je pala i prošle godine, s 14 na četiri milijuna kuna, no u tom slučaju krivac nisu bile negativne tečajne razlike, nego smanjenje marže prema velikim kupcima.

Operativna marža smanjena je s devet posto u 2008. na sedam posto lani, a neto profitna marža pala je s tri na jedan posto. Radi održavanja željene razine profita, za razliku od većine tvrtki, Eurocable nije otpustio nijednog radnika, nego je čak zaposlio devet novih, a nije ni smanjio plaće.

• Nismo smanjili nijedan ugovor vezan uz nabavu sirovina, iskoristili smo 99,7 posto proizvodnih kapaciteta, nismo smanjili plaće te smo ispunili sve obveze prema dobavljačima, zapošlenicima, državi i društvenoj zajednici. Osim smanjenja troškova na svim područjima, osim plaća zaposlenih, to su bili naši ‘antirecesijski’ potezi koji su značili mnogo rada uz visoku razinu plasmana prema velikim kupcima s nešto nižom maržom, što rezultira nižim profitom – kaže Matiegka.

Da je Eurocable Group umješno balansirao s prihodima i rashodima u recesiji, uostalom, vidljivo je i iz tvrtkina financijskog izvješća. A ono otkriva da su i drugi pokazatelji poput obrtne imovine, tekućeg omjera, omjera duga i kapitala zadovoljavajući. Možda je najbolja pohvala kompaniji to što je i vlasnik Tim Kabela, koji više ne distribuira njezine proizvode, o Eurocableu govorio samo pozitivno. Osim toga podatak da je EBRD uložio 15 milijuna eura u Eurocable i tako postao vlasnik 30,12 posto tvrtke mnogo govori sâm za sebe. Poznato je, naime, da EBRD uvijek ulaže u projekte o kojima dvojbi nema.