Sve je isto kao lani

Iako je rebalans proračuna ministar financija Ivan Šuker odgađao koliko je mogao, minus neće pokrpati ni turistička sezone ni mogući novi dug. No ni ovaj rebalans neće biti nikakav pokazatelj ekonomske i mentalne promjene. U Vladi se grčevito drže mante ‘80 je posto proračuna zadano’, što očito znači da se neće odrezati ni pet ni deset milijardi kuna, bit će kao i dosad manje-više kozmetički. Prijetnja prosvjedima u predizbornoj godini nije uhu uhodna, pa malo koga začuduje što je Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji je već trebao biti pripremljen, odgođen za iduću godinu. Primijenit će se tek 2012., u godini u kojoj će se za proračun brinuti neka druga vlast.

Posljedice Vladine odluke da smanji broj državnih agencija među prvima je na svojoj koži osjetila upravo potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić, koja je na jedvite jade pronašla mjesto pod Suncem na kojem će se skrasiti nakon odlaska iz Vlade. U nedostatku boljih sinekura Adlešić je odabrao mjesto upraviteljice Zaklade ‘Hrvatska bez mina’ čiji je osnivač Hrvatski centar za razminiranje. Do sada, barem prema riječima dosadašnjeg upravitelja Željka Krešića, osnivač te zaklade nije se istaknuo pružanjem pomoći u njezinu radu, što bi se dolaskom Adlešić u nju moglo promijeniti.

Sindikalni su vode zaboravili uzrečicu koja kaže da tko visoko leti, nisko pada. Otkad su u lipnju prikupili gotovo 800 tisuća potpisa na peticiji za referendum o promjenama Zakona o radu, krila su im porasla do neslučenih dimenzija pa u posljednje vrijeme iz njihovih usta neprekidno cure prijetnje izlaskom iz GSV-a, najave štrajkova koji će zaustaviti početak školske godine, najave osnivanja sindikalne stranke koja će potući i HDZ i SDP na idućim izborima. Nema više tog pitanja koje se postavlja u Vladi, a na koje se sindikalni čelnici odmah ne obruše prijetnjama i ucjenama. Vrijeme je da stanu na vlastitu kočnicu.

Dok većina starih članica EU ozbiljno razmišlja, a Mađarska već uvodi dodatni porez bankama, domaći su financijaši i analitičari zajednički ‘graknuli’ da bi takav potez imao više štete nego koristi: porasle bi kamate, odlio bi se kapital, prestalo bi kreditiranje. Velimir Šonje dodatno je objasnio da su Mađari jedini tu ideju pretvorili u klasični porez narušivši tako integritet poreznog sustava, jer sada proizlazi da država, kad god zaželi, može predložiti oporezivanje bilance bilo kojeg poduzeća ili gospodarske grane. Nema sumnje da bi država najprije trebala počistiti svoje dvorište, a tek onda viriti drugima, no zanimljivo je kako nitko nije primijetio da i bez dodatnog poreza kamate ne padaju, a krediti ne rastu.

Kad je čovjek bez posla i bez plaće, pola od tog problema može riješiti samozapošljavanjem. Za početak ima posao, a možda jednog dana bude i plaća. A u međuvremenu sigurno će biti dugova na sve strane. Statističari su zabilježili da je u lipnju broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija povećan za 5.288 osoba (2,3 posto) u odnosu na svibanj, a broj novoregistriranih tvrtki tijekom ove godine na istoj je razini kao lani. Ta masa novih ‘poduzetnika’ većinom se sama zaposlila na poslovima iz djelatnosti gospodarenja otpadom i sanacije okoliša (čitaj: skupljanje PET ambalaže). Ako ništa drugo, stjecanjem statusa samozaposlenih osoba ti su ljudi izgubili status nezaposlenih, što je i utjecalo na službeni pad nezaposlenosti.

Narod je shvatio da je bilo dostogovora pa je u prvom polugodištu ove godine, prvi put nakon niza godina, i u fiksnim i u mobilnim hrvatskim telekomunikacijskim mrežama utrošeno manje minuta nego u istom lanjskom razdoblju. To bi, međutim, bila dobra vijest samo ako bi tko dokazao da je manje minuta provedenih u telefonskim razgovorima rezultat veće produktivnosti rada zaposlenih u državnoj administraciji. Dok nema tog dokaza, za one koji od (telefonskog) razgovora žive to je vrlo loša vijest. To više što je uz pad minuta provedenih u razgovoru na telefonima (1,8 posto) zabilježen i vrlo velik pad minuta provedenih na internetu (čak 51,2 posto), što će uvelike utjecati na poslovanje telekoma u ovoj godini.

Ako je javnost već morala doznati za dugogodišnje uhodane malverzacije s parkirnim kartama u Zagrebparkingu, onda je za njegova direktora Matu Kraljevića za to sada najbolji trenutak jer su sve snage unutar zagrebačkog Holdinga trenutačno usmjerene na rješavanje problema golemih ZET-ovih dugova. Dok dugovi najveće podružnice gradske kompanije prijete uništenjem cijelog Holdinga, nitko se i ne osvrće na to što je u najprofitabilnijoj podružnici Zagrebparkingu godinama funkcionirao paralelni sustav koji je omogućavao jeftinije parkiranje onima koji na njega nemaju pravo, zbog čega je tvrtka oštećena za, pretpostavlja se, milijunske iznose.

Kad je netko jako uspješan, ima pravo na svoje mušice. Vlasnik dm-a Götz Werner odrekao se svog bogatstva i cjelokupan udio u vlasništvu tvrtke koja ima više od 2.200 prodajnih mjesta poklanja jednoj dobrotvornoj fundaciji, umjesto da ga ostavi svojoj djeci. Iako neki smatraju da takvim činom Werner potkopava temelje kapitalizma, postoji opasnost od toga da će njime prije potkopati temelje dm-a, kompanije u nas poznate po tome što blagajnice imaju plaću od sedam tisuća kuna te je primaju 14 puta godišnje. Pitanje je hoće li (neimenovana) dobrotvorna fundacija, kada preuzme dm, kompaniju voditi prema Wernerovim metodama ili će joj ipak biti draža maksimizacija profita.

Je li bivši, odbijegli premijer Ivo Sanader ponovno dao petama vjetra? Motiv njegova naglog odlaska u Ameriku (i to s obitelji!) lako bi se mogao protumačiti kao strah od mogućeg uhićenja. Teško je naći neki drugi motiv ponovnog odlaska preko Velike bare kada je očito i to da se nije uspio zaposliti u humanitarnoj zakladi nesuđene kanadske poslodavke Louise Blouin. U domaćim se krugovima poput vodenog vala širi uvjerenje da je Sanader pobjegao iz domovine u kojoj se oko njega steže pravosudni obruč. Upućeniji su uvjereni u to da se u Hrvatsku neće tako brzo vratiti jer sve češće izravno povezivanje njegova imena s raznim korupcijskim aferama, uključujući i Hypo, previše miriše na istragu i Remetinec.

8,5 milijardi kuna deficit je trenutačnoga hrvatskoga državnog proračuna. 2,2 posto porastao je njemački BDP u drugom kvartalu, što je podiglo rast BDP-a eurozone na 1 posto. 1 posto iznosila je stopa inflacije na godišnjoj razini u srpnju ove godine u Hrvatskoj. 33,6 milijuna eura iznosila je investicija u novi kontejnerski terminal otvoren u Luci Ploče.