Home / Financije / Privatizacija radnika i dugova

Privatizacija radnika i dugova

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić osigurao si je pričuvnu poziciju za slučaj da će morati podleći pritiscima da podnese ostavku, koji se pojačavaju sa svih strana. U ponedjeljak je s kineskim veleposlanikom Shen Zhifeiom svečano otvorio China Town, prvi kineski veleprodajni centar u Hrvatskoj. Pa ako ostane bez zagrebačke gradonačelnike fotelje, možda preuzme upravljanje ‘kineskim gradom’, čiji proračun neće biti mnogo manji od zagrebačkog zato što će se, kako je rečeno na otvaranju, u njemu prodavati sve ‘od igle do aviona’.

Ni u sedmom pokušaju prodaje hotela Živogošće i Podgora nitko se nije upecao na primamljivu cijenu od samo pet posto nominale, a naivaca neće biti ni kada se ta dva hotela ponude za kunu. Dok HFP pokušava prodati radnike i dugove hotela, investitorima je zanimljiva jedino njihova atraktivna lokacija. Hotel Živogošće (75,21 posto dionica) ovaj je put bio ponuđen za 4,2 milijuna kuna, a 55,67 posto Hotela Podgora za samo 3,7 milijuna kuna. Da se ne prodaju tvrtke, s obzirom da se dvije godine zadrže svi zaposleni koji nemaju što raditi i da se podmire dugovi, nego samo zemljište s objektima, HFP bi za njih mogao postići deseterostruko višu cijenu, čime bi se podmirilo barem pola od onoga što se sada zahtijeva od investitora. Ovako, dok se pokušava privatizirati radnici i dugovi, neće biti podmireno baš ništa.

Koliko god se Vlada zaključila da su državne tvrtke podmirile mnogo svojih dugova, nelikvidnost generirana dugovima državnih tvrtki još udara i ondje gdje joj se nitko ne nada. Tako je zagrebačka graditeljska tvrtka Viadukt prije nekoliko dana obavijestila svoje dioničare o tome da je prisiljena odgoditi isplatu dividende za prošlu godinu, koja je trebala biti isplaćena polovicom kolovoza, zato što Viaduktu nisu plaćena dugovanja investitora u državnom vlasništvu. Osim što će do daljnjega morati čekati na dividendu, dioničari Viadukta zbog te su obavijesti oštećeni i na vrijednosti svojih dionica, koja je isti trenutak smanjena gotovo pet posto.

Sam naziv dosadašnje pozicije novog predsjednika Uprave Diokija pokazuje da je Robert Jezič osvojio ‘bingo’ kada je pronašao Vatroslava Sablića i uvjerio ga da napusti Siemens i zaposli se kod njega. Sablić je, naime, u Siemensu bio direktor Divizije za industrijska rješenja za grane industrije koje se bave proizvodnjom ili preradom metala, nafte i plina, što je upravo ono što, kad je o stručnosti riječ, Diokiju treba. Još ako se Sablić pokaže dobrim i u drugim segmentima upravljanja, Ježić će moći mirno i zadovoljno sjediti u Diokijevu Nadzornom odboru, kamo se vraća nakon dvoipolnješćenog boravka u uredu Uprave. Onamo je dospio nakon što mu je Zdenko Belošević potkraj svibnja uručio svoju ostavku.

Tek nakon što je HFP ad hoc raskinuo ugovor o javno-privatnom partnerstvu s Orco grupom u Sunčanom Hvaru, pokazalo se koliko je tu zapravo skrivena sinergija. Kako je Porezna uprava posljednjeg dana srpnja, na samom vrhuncu turističke sezone, blokirala račun Sunčanog Hvara radi prisilne naplate dugovanja, u pomoć hvarskoj tvrtki priskočila su oba suvlasnika, svaki s onim čime raspolože. Orco je tako uskočio s pozajmicom od sedam milijuna kuna kako bi se isplatile plaće i nastavilo poslovanje, a doprinos HFP-a bio je još i veći. Njegov je čelnik Vedran Duvnjak zamolio Poreznu upravu da deblokira račun Sunčanog Hvara i odgođi naplatu duga pa je zahvaljujući njemu, a ne Orcovoj pozajmici, račun tvrtke od ponedjeljka ponovno aktivan.

Objava HEP-ovih polugodišnjih rezultata bacila je novo svjetlo na novčani iznos ‘zamračen’ posljednjih godina u toj kompaniji. Sumnja da su iz nje iscurile stotine milijuna kuna nije bila opravdana, veća je vjerojatnost da je bila riječ o milijardama. HEP grupa objavila je da je u prvih šest mjeseci imala prihode na razini lanjskih u to vrijeme, ali zato je iskazana neto dobit od čak 1,34 milijarde kuna, pet puta više nego lani u istom razdoblju. Ušteđeno se, kažu u HEP-u, na troškovima poslovanja, i to za punu milijardu kuna. Ne računajući kadrovsko restrukturiranje na čelu kompanije, ušteđeno se bez nekih drugih bitnih rezova.

Kompanija koja je simpatije cijelog svijeta stekla motom ‘don’t be evil’ optužena je da postaje – zla. Google je s telekomunikacijskim divom Verizonom objavio prijedlog smjernica za obranu ‘neutralnosti’ interneta. Prijedlog je izazvao javne osude na Googleov račun jer umjesto da brani jednaku dostupnost interneta i jednako tretiranje online sadržaja, za što se do sada zalagao, daje veću moć velikim telekomunikacijskim kompanijama. Google tako sudjeluje u dokidanju interneta kakav poznajemo i stvaranju privilegiranoga, kontroliranog, bežičnog interneta, a druge strane ostaje diskriminiran slobodni sadržaj. Prijedlog dvaju divova veoma će utjecati na debatu o regulaciji online prostora.