Olakšice na štednju za starost samo radnicima u tvrtkama koje će plaćati premije

Pogodnost neoporezivanja doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje ubuduće će biti rezervirana samo za radnike u tvrtkama koje će donijeti odluku o plaćanju premija za svoje zaposlenike.

Za većinu je obveznika poreza na dohodak 1. srpnja 2010. ukinuta mogućnost umanjenja porezne osnovice za plaćene premije životnog osiguranja sa štednom komponentom, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Obveznici poreza na dohodak koji su u prvom polugodištu 2010. godine uplatili takve premije, u godišnjoj poreznoj prijavi moći iskoristiti olakšice onako kako je to bilo propisano do kraja lipnja 2010. Olakšica će se moći iskoristiti čak i ako je do 30. lipnja 2010. uplaćena premija za cijelu godinu. Dakako, zbog toga što se izmijenjeni propis primjenjuje od polovine godine, opseg porezne olakšice ograničen je na najviše 6.000 kuna.

Poslodavci koji u srpnju, kolovozu i poslije isplaćuju plaću za lipanj ili čak za ranije mjesec 2010. godine, ne smiju umanjiti poreznu osnovicu za plaćene premije osiguranja čak i ako je radnik platio premiju do 30. lipnja i o tome poslodavcu predočio dokaz.

U zamjenu za porezne olakšice za životno, dobrovoljno mirovinsko i dobrovoljno zdravstveno osiguranje, od 1. srpnja 2010. poslodavci imaju mogućnost svojim radnicima, uz njihov pristanak, neoporezivno uplaćivati doprinose za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Poslodavci za te namjene mogu neoporezivno uplatiti do 500 kuna mjesečno po radniku, najviše 6.000 kuna godišnje. Dakako, za 2010. je godinu taj iznos prepovijedan te je, dakle, 3.000 kuna po radniku.

Pristanak radnika je, među ostalim razlozima pravne prirode, nužan i zbog poreznih posljedica. Na mirovinske primitke koje će radnik ostvarivati na osnovi doprinosa koje je poslodavac za njega uplaćivao, plaćat će porez na dohodak od osiguranja. Ta se vrsta dohotka sada oporezuje poreznom stopom od 12 posto. Kako bi se osiguralo pravilno oporezivanje budućih primitaka, poslodavci će poreznim tijelima dostavljati podatke o uplaćenim iznosima, a način izvještavanja će biti uređen – pravilnikom o porezu na dohodak koji treba biti donesen do listopada 2010. godine. Dakle, i nove su olakšice zapravo samo premještanje obveze plaćanja poreza u budućnost, u razdoblja kad radnik bude ostvarivao dobrovoljne mirovine.

Novouvedena porezna pogodnost trebala bi motivirati poslodavce da, osim plaće i ostaloga na što radnici imaju pravo sukladno obvezujućim izvorima radnog prava, za radnike uplaćuju i doprinose za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. U postojećim gospodarskim uvjetima, to nije lako ostvariv cilj. Prema podacima Hanfe, u Hrvatskoj je trenutačno šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i 15 zatvorenih fondova kojima su osnivači kompanije, odnosno sindikati. U zatvorene fondove uglavnom uplaćuju poslodavci, a u otvorene građani koji su se sami odlučili na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Pođemo li od te pretpostavke, izgleda da je više od 150.000 građana koji su do sada imali mogućnost odgađanja plaćanja poreza na dohodak ostalo bez te porezne pogodnosti.

Ukidanje poreznih olakšica za građane koji su sami, svojom voljom, tijekom radne aktivnosti dobrovoljno štedjeli zbog rizika starosti i uvođenje sličnih poreznih pogodnosti za radnike zaposlene kod poslodavaca koji će im plaćati dobrovoljne doprinose, može se protumačiti i kao oblik porezne nejednakosti. Poreznu će pogodnost ubuduće ostvarivati samo radnici zaposleni u kompanijama i poduzećima koja će donijeti odluku o plaćanju premija za svoje radnike. Nije realno pretpostavljati da će zaposleni u malim i srednjim poduzećima biti korisnici novouvedenih pogodnosti.