Nedavno ste izjavili da bi hrana najesen mogla poskupjeti 30 posto. O kojim bi prehrambenim proizvodima bila riječ?
U tekstu je prenesen samo dio moje izjave. Rekao sam da hrana može poskupjeti, ali i pojediniti do 30 posto. Želio sam reći da je to teško predvidjeti. Cijene hrane rezultat su niza čimbenika. Poskupljenje sirovina na burzi ne mora značiti da će ono odmah matematički utjecati na cijenu prehrambenih proizvoda. Uostalom, u cijeni proizvoda poljoprivredni proizvodi sudjeluju s manje od 50 posto, a ostatak su marža, trošak skupe države i velike javne potrošnje, tj. nameta, poreza… U cijenu proizvoda ugrađeni su i dugi rokovi plaćanja te visoke kamate koje se u Hrvatskoj plaćaju bankama. I banke su velikim dijelom krive za relativno visoke cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj, kao i država. I na te se segmente može utjecati kad govorimo o cijeni prehrambenih proizvoda.
Kako komentirate apele političara prema pekarima da najesen ne poskupe cijene pekarskih proizvoda zbog rasta cijena pšenice?
Posao političara nije da odlučuju o cijenama. Kao što su političari apelirali na pekare, tako bi i pekari mogli apelirati na političare i tražiti od njih ispunjenje nerealnih zahtjeva. Recimo, da odstupne s vlasti.
Kolike, dakle, cijene prehrambenih proizvoda možemo očekivati ove jeseni? Što će i koliko poskupjeti? Što očekujete?
Teško je predvidjeti burzovna kolebanja i kretanje cijena sirovina. Nitko nije očekivao da će na sjevernoj hemisferi ove godine prinosi biti manji zbog poplava i da će se zbog toga povećati potražnja i u skladu s time povišiti cijena. Uoči žetve cijena pšenice obično je niža nego inače, no ove je godine upravo u to vrijeme cijena na burzi počela rasti. U svakom slučaju, kad bi politika odlučivala o cijenama proizvoda, odnosno bude li tržište slijedilo odluke političara, prehrambeni proizvodi sigurno će poskupjeti.
