Kiša dijelom prodaju

Insekticidi, poput sprejeva, raznoraznih aparata koji se uključuju u struju, spirala i štapića namijenjenih zaštiti na otvorenom prostoru uvijek su popularni. Ipak, mnogi još najviše vjeruju repelentima, sredstvima koja se nanose neposredno na kožu. Obje kategorije proizvoda izrazito su sezonske prirode; najviše se prodaju od travnja do rujna. Ipak, glavni je trend u obje potkategorije uporaba prirodnih, često i tradicionalnih sastojaka u zaštiti od kukaca u narodnim običajima poznati od davnina. Osim toga, sve je više insekticidnih sredstava s repelentnim djelovanjem, neškodljivim za okolinu i ljude.

Ova je godina bila izrazito kišna što je pogodovalo razvoju kukaca, pa samim time i većoj uporabi insekticida i repelentata. Tako je i prodaja Piptroida porasla 20 posto, a Dipterola 53 posto. Zbog vremenskih uvjeta ove godine i podbačaja klasičnih masovnih mjera zaprašivanja ljudi su bili primorani snalaziti se sami – objašnjava Lejla Dautović Čaić, direktorica Marketinga kozmetike Atlantic Grupe. Ipak, zaštita od komaraca nije samo pitanje kojim se bave građani na piknicima ili u spavaćoj sobi. U ljetnome godišnjem dobu to sve više postaje pitanjem kojim se moraju pozabaviti i tvrtke. Tako velik broj restorana ali i prehrambenih tvrtki koristi svjetiljke koje privlače komarce i ubijaju ih kako ne bi zalutali tamo gdje im nije mjesto. Direktorica tvrtke Agoram, koja takvu opremu nudi na tržištu, kaže da nije riječ o svjetiljkama koje strujom spaljuju kukce čime bi dijelove njihova tijela raspršivali po prostoru, već o savsm drugačijem sistemu; komarci se, naime, lijepe na podlogu.

Prije svega surađujemo s prehrambenim tvrtkama koje proizvode za izvoz jer naše su svjetiljke izrađene prema strogim kriterijima i zadovoljavaju HACCP standard što je takvim tvrtkama važno – objašnjava Snježana Grabušić i dodaje da im se često s upitima obraćaju i građani, ali zbog visoke cijene odlučuju o kupnji češće donose oni kojima su takve zaštitne svjetiljke prijeko potrebne: restorani, kafići i slično.

Mnogi koji razmišljaju o tom problemu često se pitaju zašto lokalne samouprave svake godine troše milijune kuna na zaprašivanje komaraca, ako se borba na kraju svodi na načelo ‘svaki čovjek za sebe’. Često ipak zaboravljamo činjenicu da se protiv komaraca zapravo ne vodi zato jer su napasnici i iritiraju, već stoga što su potencijalni prenositelji raznih bolesti. U Hrvatskoj ne postoji problem prijenosa zaraze putem komaraca jer dobro radimo svoj posao, pa tako gotovo i nema bolesti koje oni prenose. Indirektna korist je to što ne grizu i ne gnjave ako ih nema – objašnjava Ira Gjenero Margan, voditeljica Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Dakle, komarci se ne ubijaju sustavno zato da bi stanovništvo bilo sretnije i manje trošilo na proizvode usmjerene protiv letećih napasti, već zato da bi bilo zdravo. Upravo je Zavod zadužen za predlaganje godišnjeg programa mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti koji lokalne jedinice potom usvajaju i za njih izdvajaju sredstva. Uz borbu protiv glodavaca te mjere obuhvaćaju i borbu protiv komaraca. Svake godine ipak dogodi da neke lokalne vlasti (najčešće nekako to bude baš istok zemlje) zaborave s primjenom mjera zaštite na vrijeme pa su svima puna usta priča o krvoločnim zvjerima koje kao da su namjerile isisati život iz veselih Slavonaca. Politička su prepućavanja česta, ali problem je zapravo ekonomski. Novac se pogrešno ulaže, odnosno troši na ubijanje komaraca koji već lete uokolo, dok je jedini ispravan način rješavanja problema ubijanje komaraca u stadiju ličinke.

Moramo se pomiriti s činjenicom da je komaraca bilo oduvijek, a bit će ih i ubuduće. Jedne godine ih ima više, a druge manje, ovisno o vremenskim prilikama. Zaredaju li se kišna razdoblja, komaraca će biti više i obratno. Bez obzira na sve navedeno jedinice lokalne samouprave trebale bi na vrijeme početi razmišljati o planiranju mjera suzbijanja komaraca i sredstava za njihovo provedbu, a ne reagirati tek kad se populacija napasnika već toliko razvila da ništa neće dugotrajnije pomoći osim strpljivog čekanja da prirodno završi razvojni ciklus aktivne populacije – objašnjava Javorka Korunić, predsjednica Hrvatske udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.

Za tvrtke koje se bave poslovima zaprašivanja uspješnost posla ovisi, prema tome, o tome je li javni natječaj bio raspisan na vrijeme. Zakasni li lokalna vlast, svi će redom biti proizvani zbog loše obavljenog posla. Sve ovisi o tome da se krene na vrijeme. Zagreb ima odličan program i njegovi stanovnici misle da komaraca i nema, a istina je da uz pravilno proveden program tek pet posto cjelokupne populacije komaraca uopće staza do stupnja da može poletjeti – objašnjava Zdravko Svetec iz tvrtke Sanitacija koja se zajedno s Eko deratizacijom bavi dezinfekcijom Grada. Prema njegovim riječima, obje tvrtke mjesečno upošljavaju između osam i deset ljudi koji se barem polovinu vremena bave isključivo komarcima. Taj posao traje od veljače pa sve prosinca, jer se uništavanje ličinki mora provoditi sustavno, iako većina građana metropole ima dojam da se zaprašuje samo onda kad o tomu pročitaju u medijima.

Na primjer, u zgradama u Zapruđu, dakle, četvrti koja se nalazi na plavnom području uz Savu, ispod podruma postoji tehnička etaža. Kad se zimi podigne razina vode u rijeci, podiže se i razina podzemnih voda, a u tim su pak prostorima uvjeti idealni za lijanje komaraca jer je vlažno i toplje, iako je vani zima – kaže Svetec dodajući kako Zagrepčani uglavnom nisu ni svjesni koliki je zapravo posao održavati metropolu zaštićenom od letećih napasti. Njegovu tvrdnju da se posao obavlja na vrijeme i kako treba dokazuje i činjenica da uza samo dva milijuna kuna koje je Grad izdvojio, Zagreb uopće nema problema s komarcima. S druge strane Osijek, koji je ove godine u su radnji sa Županijom izdvojio čak 16 milijuna kuna, problema s tom napasnom letećom vrstom ima napretek.

Nažalost, da će stanje s komarcima kulminirati u toj mjeri nije mogao pretpostaviti Zlatko Kozina, direktor tvrtke Tekstil Lio Osijek. Njegova je tvrtka prije četiri godine počela s proizvodnjom plahti protiv komaraca, prema njegovim riječima, upravo u vrijeme kad komaraca nije bilo toliko jer su bili tretirani na vrijeme. Zbog toga ove godine, kad bi plahte od kojih komarci bježe sigurno bile traženije nego ikad, pogotovo u Osijeku, nažalost nisu proizveli nijednu.

Taj proizvod ne možemo raditi sami, pa je sad kasno, ali sljedeće ćemo godine sigurno ponovno krenuti u proizvodnju – kaže Kozina, dodajući da taj proizvod ima garanciju 20 pranja, jer se u posljednjoj fazi obrade tkanine dodaju eterična ulja koja se onda polako s pranjem ispiru.

Upravo problem s kojim se on ove godine susreo čest je u tvrtkama koje se bave poslovima vezanim uz suzbijanje komaraca, jer je vrlo teško unaprijed pretpostaviti koliko će ih biti u sezone koja dolazi. Počnu li lokalne uprave s tim poslom na vrijeme, broj komaraca može biti minimalan, ako pak zakasne, stvar vrlo brzo izmakne kontroli. Ipak, neovisno o tome leti li ih u nekim hrvatskim gradom jedne godine više ili manje, treba upamtiti jedno: komarci su bockali još u vrijeme dinosaure. Nije izgledno da će ubrzo prestat.