AUTOBUSERI

Koliko je tržište autobusera zasićeno, najbolje govore podaci HGK o 231 tvrtki koje posjeduju 1.764 autobusa i 242 obrtnika, s 538 autobusa. Broj je obrtnika velik, oni ne posjeduju veliki vozni park, po dva autobusa u prosjeku na jedan obrt. Na inicijativu HGK stručne službe Komore u suradnji s Ministarstvom prometa započele su izradu informatičkog programa koji će ujediniti sve podatke o prijevoznicima i linijama na transparentan način.

Dva od tri najvažnija autobusera Presečki i Panturist budućnost vide u širenju prijevozičke djelatnosti na sve vrste kopnenog i pomorskog prometa. A dok budućnost ne postane realnost, najveći udjel na hrvatskom autobusnom tržištu drži Čazmatrans Nova.

Sve vodeće autobuserske tvrtke trenutačno imaju nešto zajedničko – nijednu ne krase dobri financijski rezultati. Od kada smo prije nekoliko godina posljednji put pisali o tržištu autobusera, koje ni tada zbog istih razloga koji postoje i danas – nelojalna konkurencija i neuskladenost voznih linija – nije izgledalo sjajno, stvari su se u mnogočemu još pogoršale.

Stečaj do stečaja. Tada najperspektivnija tvrtka AP Varaždin koja se zbog ambicija bivšeg predsjednika Uprave vrtoglavu širila završila je u stečaju, a s njom i tvrtke poput AP Imotskog i Croatia busa. Čazmatrans se iz stečaja izvukao osnovavši tvrtku Čazmatrans Nova koja je završila u rukama radnika te danas pod tim uvjetima solidno posluje. Autotrans Rijeka kupio je APP Požegu, a Panturist je prodan francuskom prijevozičkom divu Veolia Transportu.

Prema najavama nekih tvrtki, čini se da će najveću priliku za preživljavanje na tržištu imati one tvrtke koje će svoju djelatnost širiti na druge vrste prijevoza. Tako je Antun Presečki već najavio ulazak u željeznički promet i usku suradnju s HŽ-om, a slične planove ima i Panturist, odnosno Veolia Transport, koja je na svjetskom tržištu u svim vidovima prijevoza osim u zračnom prometu.

Panturist nad većinom ostalih prijevoznika ima određenu prednost; već je uspješno poslovao i ulagao te ne dijeli sudbinu nekih poduzeća koja su morala proći kroz stečaj ili kompletno restrukturiranje. Kada je Veolia preuzela Panturist, tvrtka je bila podijeljena na tri tvrtke kćeri koje sve danas posluju pod imenom Panturist d.d. koji se bavi turizmom, prijevozom putnika i servisom vozila. Veolia Transport samo je jedan odjel tvrtke prisutne u 28 zemalja. Bavi se cestovnim, željezničkim, pomorskim prometom, taksi i kombi-prijevozom, svim vidovima gradskog prijevoza, i to u EU, SAD-u, Kini, Singapuru, Australiji. Veolia u Hrvatskoj ne namjerava ostati samo na tržištu autobusnog prijevoza.

Radili smo monitoring, pregovarali s mnogima i nakon zatvaranja Poglavlja 14 i stabilizacije tržišta prijevoznosti namjeravamo jačati svoj utjecaj u kombiniranom prijevozu – cestovnom, željezničkom i trajektnom – kaže prokurist Panturista Predrag Ribić.

O kombiniranom prijevozu razmišlja i vlasnik lidera Krapinsko-zagorske županije Antun Presečki koji je u nedavnom intervjuu za Lider izložio ideju da tri županije sjeverozapadne Hrvatske poveže cestom i željeznicom jer je to, prema njegovu mišljenju, posao budućnosti. Željeznička infrastruktura ostala bi u vlasništvu države, no putnički prijevoz izlazi na tržište. Njegova je ideja kupiti vlakove, odnosno u prvoj fazi dizelske vagone, te omogućiti da se s jednom kartom putnik vozi autobusom, željeznicom i kombijem do krajnjeg odredišta.

Valja naglasiti da su i Presečki i Veolia zainteresirani za kupnju AP Varaždina u stečaju, s još četiri tvrtke, nakon što je Ivan Zovko s tvrtkom Zovko Zagreb prije tri godine kupio dionice bivšeg direktora za oko 12 milijuna kuna. Zovko je bio tada i jedini dobavljač goriva za AP Varaždin i imao je već 30 milijuna kuna potraživanja. No dok budućnost ne postane realnost, hrvatsko autobusno tržište po broju zaposlenih, autobusa, linija i prihodima za sada u najvećem udjelu drži Čazmatrans Nova koja na dan prometuje na 300 linija, s oko 2.000 polazaka od Vukovara do Dubrovnika.

Tvrtka raspolaže s 400 autobusa, na godinu odvozi 23 milijuna kilometara, linijski prijevoz putnika obavlja se na 484 županijske linije, 305 međuzupanijskih i 28 međunarodnih linija te zapošljava 875 radnika. U srednjoročnom razdoblju planiramo zadržati poslove koje kompanija do sada obavlja uz uvjete veće racionalizacije postojećih poslova. To se ponajprije odnosi na javni i posebni linijski prijevoz. Plan nam je zadržati što više poslova, uz što manje troškove, kako bi se postojeće stanje što bezbolnije prevladalo.

Za dugoročno razdoblje pretpostavljamo da će Hrvatska ući u EU, gdje ćemo sa svojom cijenom rada i troškova prijevoza biti konkurentniji na globalnom tržištu te lakše ostvarivati prihode. Svako treba napomenuti da takvi planovi predviđaju i znatnije ulaganje u vozni park. Da bi se to sve postiglo, potrebno je istinski usklađivati zakonodavne norme s europskim, te povećati prihode u smislu cijene po prijeđenom kilometru i autodanu kako bi se mogla materijalno dostići europska kvaliteta – objašnjava Dragan Marinović, predsjednik Uprave Čazmatrans Nove, tvrtke koja je prošlu godinu završila sa 187 milijuna kuna prihoda (za deset manje nego 2008.). Marinović pretpostavlja da će se ove godine ukupni prihodi i dalje smanjivati te da će godinu završiti sa sedam milijuna kuna prihoda manje.

Optimistične prognoze ne daje ni Ribić koji tvrdi da Panturist u autobusnom prijevozu zauzima osam do deset posto tržišta i lider je na području Osječko-baranjske županije. Najveći udio u prijevozu ima učenički prijevoz, tvrtka ima ugovore i s MORH-om, privatnim tvrtkama te županijama i nova Vladina odluka još je više potencirala gubitke s kojima tvrtka posluje od kad je u vlasništvu Veolije. Broj mjesečnih karata prepolovio se u odnosu na prošlu godinu – komentira Ribić, čijih 75 posto prometa čine školari. Tvrtka je prošlu godinu završila s 90 milijuna kuna prihoda, ali s gubitkom od 1,2 milijuna kuna. Ove godine ne očekuje prihode veće od 80 milijuna kuna. Tržište je potpuno zasićeno i neselektirano, pri čemu jedni drugima rade nelojalnu konkurenciju otimajući putnike i spuštajući cijene. Registriranih prijevoznika u Hrvatskoj ima gotovo 500, najviše u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Većinom je riječ o prijevoznicima s dva-tri vozila, a često i neki vozač osnuje svoju tvrtku te prodaje karte po načelu ‘daj što daš’ i ruši cijene ostalima.