INTERVJU: ĐURO HORVAT, direktor Agrokor vina

Prema pokazateljima za srpanj i pretpostavkama za kolovoz možemo zaključiti da su bolji rezultati u retailu nego u HoReCi, što je svakako posljedica pada kupovne moći turista na globalnoj razini.

Izvozimo u zemlje regije, uključujući i Sloveniju, te u zemlje Beneluxa, Švicarsku i Njemačku. Novim konceptom pristupili smo tržištu Beneluxa i Švicarske i u posljednje dvije godine ostvarili smo dobre rezultate. Očekujemo da će naše aktivnosti rezultirati i izvozom na nova tržišta, ponajprije Velike Britanije i Rusije. Ove ćemo godine izvesti između sedam i deset posto. Počeli smo s posve novom strategijom, novom prodajnom i cjenovnom politikom i ciljnim skupinama potrošača koje dosad nismo obrađivali. To znači da smo velik dio posla ove godine odvalili računamo li i tržišta u pripremi poput SAD-a koje smo danas otvorili.

U ovom trenutku nismo posebno zainteresirani za akvizicije. Potrebno nam je provesti stanovito vrijeme tranzicije, ali ono ne smije dugo trajati. No vjerojatno će se proces koncentracije nastaviti jer barem četiri kompanije na hrvatskom tržištu imaju velik postotak, s time da su sigurno i mali vinari svojim organiziranjem stekli respektabilne pozicije.

Nije točno, već sam rekao da trenutačno nemamo planova za nove akvizicije.

Na vratima smo EU, ali pretpostavljamo da ni Ministarstvo poljoprivrede ni mi gospodarstvenici ne razmišljamo o krčenju. To će svakako doći na red, ali sada naš fokus mora biti na konsolidaciji ukupnoga vinskoga biznisa.

Pogreška je bila u tome što se prije kapitalnih ulaganja nije počelo s mapiranjem kako se ne bi dogodila ta ‘šuma’, naime, da imamo mnogo malih identičnih i usitnjenih destinacija što ozbiljno opterećuje jedinicu proizvodnog i ne čini ih konkurenčnim. Probleme će imati oni koji su se prethodno preinvestirali jer Hrvatska ima višak, procjenjujemo oko 12 milijuna litara litara vina, iako to nije toliko alarmantno… Velik je i postotak sive zone.

Sve je moguće. Vidjet ćemo kakvo će biti vrijeme prije berbe. Neka su područja pogodile elementarne nepogode i bolesti. Procjenjujemo da će prinos nekih sorti biti i do 50 posto manji nego lani, ali dolaze novi nasadi koji će to kompenzirati.

Kvalitetno bi vino u restoranu realno trebalo stajati između 100 i 120 kuna.

Tko god da je na webu kupio knjigu ili otvorio e-mail račun na Googleu, izvještavaju europski mediji, sigurno je u svoj internetski poštanski sandučić primio oglas osmišljen upravo za njega. Kompanija koja ga je poslala na neki se način dokopala njegovih podataka, zna gdje živi i kojim se jezikom služi pa je takve spoznaje odlučila posve legalno iskoristiti u svoje promotivne svrhe. No Europska unija i Sjedinjene Američke Države upravo se pokušavaju dogovoriti kako zaštititi privatnost korisnika interneta. Sve zasad ostaje na pokušaju.

Naime, temeljna razlika između shvaćanja zaštite privatnosti između EU i SAD-a jest u poimanju vlasništva. Barem su tako objasnili američki stručnjaci za zaštitu privatnosti podataka. U Europi je zaštita podataka zajamčena čak i nakon što je korisnik plasirao svoje podatke, a posve normalna praksa u SAD-u jest da kompanija raspolaže svim informacijama o korisniku kad ih se jednom domogne. Američke tvrtke koje se oglašavaju personaliziranim oglasima korisnicima sajtova na meti su zato europskih regulatora koji pokušavaju zaštititi privatnost korisnika, pa tako i onih koji se služe uslugama internetskog bankarstva. U suprotnom, dok plaćate e-račune, uskoro biste kraj sandučića svoje banke mogli dobiti obavijest kako biste taj novac, primjerice, mogli uložiti u neku od američkih kockarnica.