Umjesto u katastru, zemljišnoknjižnom odjelu i sudskom registru, Državno odvjetništvo Pule radije je izvide obavilo kod novinara koji je ionako sve napisao.
Zatražio sam od Županijskoga državnog odvjetništva objašnjenje razloga zbog kojih je zatraženo od policije da sa mnom obavi tzv. obavijesni razgovor. Budući da sam u napisima zbog kojih je taj tzv. obavijesni razgovor zatražen objavio sve što sam kao profesionalni novinar smatrao da treba objaviti, a da izvore informacija nisam mogao otkriti jer sam preuzeo obvezu da ih neću otkrivati, pitao sam Županijsko državno odvjetništvo zašto umjesto tzv. obavijesnog razgovora s novinarom nito iz državnih odvjetništava i policije nije istražio o čemu se radi u zemljišno-knjižnom sudu, katastru i trgovačkom registru?
I odgovorila mi je Mirjana Zenzerović, zamjenica županijske državne odvjetnice: ‘Županijsko državno odvjetništvo u Puli dostavilo je Općinskom državnom odvjetništvu u Puli vaša dva članka pod naslovima ‘Pozivam državnog odvjetnika da provjeri čitateljeve navode’ i ‘Državni odvjetnik ne prati kolanje nekretina po istoimenim tvrtkama’ kako bi oni na osnovi navoda iz članaka izvršili potrebne izvide. Županijsko državno odvjetništvo u Puli nije dalo uputu nižem državnom odvjetništvu na koji način ove izvide treba provesti, odnosno nije dalo uputu da se Vas obavijesno ispita. Takvu uputu nije dobio referent zadužen za taj predmet ni od nadležnog općinskoga državnog odvjetnika u Puli, nego je taj referent, samoinicijativno, a temeljem čl. 174. st. 2. Zakona o kaznenom postupku zatražio provođenje izvida.’
I da ne duljim, izvidi vjerojatno još traže, a čitatelji redovito javljaju o novim ‘loptanjima’ sa zemljišno-knjižnim podušćima i vlasništvom.
Čitateljica iz Pule dostavila mi je oglas iz jednoga dnevnog lista kojim se oglasuje prodaja nekretnina. U oglasu su uredno navedeni svi brojevi ZK uložaka svih nekretnina, no čitateljica upozorava: ‘Banke daju kredit u iznosu koji iznosi trećinu stvarne vrijednosti založene nekretnine, a u ovom se slučaju vrijednosti nekretnina poklapaju s iznosom hipoteke. A u oglasu navedeni podložak 1861 nalazi se u nekoliko zemljišnoknjižnih uložaka i ne slažu se podaci iz katastra i zemljišnog suda. Moguće je da vlasnik nekretnine i ne zna za javnu dražbu oglašenu u novinama. Čitateljica se pita na kojoj je nekretnini zapravo osnovano založno pravo i na kojoj je nekretnini banka sebi dopustila pravo uknjižbe i (pre)prodaje radi naplate svojih potraživanja?
