KERUM

Ne može opovrgnuti da je to učinila. U Hrvatskoj ta oba certifikata (normalizirani i kvalificirani, odnosno napredni) izdaje Fina, a rabe ih banke i servisi javne uprave.

Korisnici digitalnog potpisa na jednostavan način štede vrijeme i novac. Jedna od banaka koja poslovnim klijentima nudi nove mogućnosti jest Raiffeisen Bank. Kako kažu iz te banke, sve elektroničke transakcije koje se obavljaju zaštićene su primjenom infrastrukture javnog ključa (Public Key Infrastructure – PKI) temeljene na digitalnom certifikatu i elektroničkom potpisu.

Sredinom prosinca počeli smo izdavati nove, USB uređaje za pristup internetskom bankarstvu. Riječ je o tzv. uslugama RBA i DIREKT s Fininim certifikatima koji poslovnim subjektima, odnosno pravnim osobama i obrtnicima, omogućuju pristup novom asortimanu usluga i umrežavanje različitih područja poslovanja. U odnosu na postojeće novi uređaji s Fininim certifikatom omogućuju napredni elektronički potpis korisnika koji ima jednaku pravnu snagu, odnosno zamjenjuje vlastoručni potpis i pečat u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu i smjernicama EU. Korisnicima su dostupne usluge internetskog bankarstva, ali i usluge B2G – priopćila je RBA. Zagrebačka banka započela je s ponudom novih tehnoloških rješenja koja omogućuju poslovanje B2G od svibnja prošle godine. Uporaba kriptografskog uređaja PKI USB Keya omogućila je pregled novosti u odnosu na zastarjele čitače kartica. Iznimno je pogodan za korisnike koji se uslugama koriste na prijenosnim računalima, može se jednostavno pokrenuti na bilo kojem računalu te znatno pojednostavljuje postupak i skraćuje vrijeme za instalaciju programskih paketa.

Usluge koje postaju dostupne uporabom naprednoga elektronskog potpisa jesu predaja obrazaca PDV, ID i PD, uvid u karticu PKK (e-Porezna), prijava i odjava podataka u HZMO-u (e-mirovinsko), prijava i odjava podataka u HZZO-u (e-Zdravstveno). Osim toga omogućeno je uvođenje FINA e-usluga; predaja obrazaca R-Sm u sustav REGOS, predaja godišnjih financijskih izvještaja, statističkih izvještaja i preuzimanje vlastitih statističkih izvještaja iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, pristup bonitetnim informacijama i preuzimanje podataka o tražiteljima bonitetnih informacija te elektronički pristup informacijama o svim koncesijama ugovorenim na području Hrvatske. Zagrebačka banka, kako poručuje, na uvođenje digitalnog potpisa odlučila se zbog visoke sigurnosti koju korisnicima osigurava njegova uporaba. Pritom su se njezini stručnjaci koristili iskustvima i znanjem kolega iz grupacije UniCredit.

Danas oko 580.000 naših klijenata, građana i poslovnih korisnika upotrebljava usluge e-zabe i m-zabe u koje je implementiran sustav digitalnog potpisa. Naši su korisnici zadovoljni ovom tehnologijom; ona je potpuno transparentna, a budući da se takav način zaštite podataka upotrebljava isključivo radi zaštite njihova identiteta, podataka i transakcija, njihova su iskustva pozitivna.

Infrastruktura digitalnog potpisa omogućava stalne nadogradnje usluga i širenje ponude. Fina ovog mjeseca pušta u rad servis e-Račun. Riječ je o internetskom servisu koji omogućuje elektroničku razmjenu računa između poslovnih subjekata, a koji je Fina razvila na osnovi preporuka EU, gdje je e-Račun prihvaćen kao standardan oblik računa.

Sklopili smo ugovor o suradnji sa Zagrebačkom bankom na osnovi kojeg je klijentima te banke omogućeno povezivanje servisa e-Račun i e-zaba na način da se podaci s fakture koji su potrebni za kreiranje naloga za plaćanje šalju u Zagrebačku banku kako bi klijenta na internetskom bankarstvu dočekao unaprijed pripremljen nalog za plaćanje. Naravno, servis je namijenjen svim poslovnim subjektima, bez obzira na to koje su banke klijenti. No kako trenutačno s drugim bankama nemamo takav oblik suradnje, oni neće moći upotrebljavati funkcionalnost povezivanja s internetskim bankarstvom svoje banke – objašnjavaju iz Fine te naglašavaju kako se i s ostalim bankama uskoro planira suradnja.

500 milijuna eura, a od petnaestak tvrtki u kojima sveukupno zapošljava 3.000 ljudi samo su Kerum, Ribo–miks, Joker i Neva u njegovu stopostotnom vlasništvu, dok u tvrtkama Koteks i Adriatic, čiji je osnivač tvrtka Neva, Kerum ima većinski udjel. Nadalje, u analizi Kerumova poslovanja pet tvrtki ostvaruje prihode veće od milijun eura, pa su one i najzanimljivije.

Najvažnija karika poslovnog carstva svakako je tvrtka Kerum putem koje se odvija sva trgovina splitskoga gradonačelnika. Prošle je godine ta tvrtka, prvi put od svog osnutka 1990. godine, zabilježila pad prihoda koji su se sa 1,44 milijarde kuna smanjili na 1,37, odnosno približno pet posto, koliki je bio i pad cijele branše. Unatoč tome, Kerum je godinu uspio završiti u plusu. No, 12,7 milijuna kuna mizerna je dobit u odnosu na veličinu te tvrtke jer predstavlja neto maržu od svega jedan posto. Ipak, u Kerumovoj bilanci najviše zabrinjava zaduženost. Iako su se prošle godine ukupne dugoročne i kratkoročne obveze tvrtke smanjile 63 milijuna kuna (s 1,284 na 1,221 milijarda), koeficijent zaduženosti povećao se zbog smanjenja aktive, odnosno dugotrajne i kratkotrajne materijalne imovine tvrtke. Zaduženost tvrtke raste iz godine u godinu. Koeficijent zaduženosti 2007. je iznosio 0,82, a godinu dana poslije 0,85, da bi se lani popeo na 0,87.

S obzirom na to kako je poželjno da taj koeficijent bude 0,5, a najviše 0,7, više je nego jasno da tvrtka nije u nimalo zaštitnoj situaciji. Osim toga, vidljivo je to i iz koeficijenta pokrivenosti kamata koji pokazuje koliko bi puta tvrtka mogla isplatiti troškove kamata iz svoje dobiti. Taj koeficijent kod tvrtke Kerum iznosi svega 1,27.

Slična je situacija i s ostalim Kerumovim tvrtkama. Druga po veličini Kerum-ing, čija se vrijednost procjenjuje na 50 milijuna, u čijem su vlasništvu brojne nekretnine u Zagrebu: bivša tvornica Nada Dimić, kafić Lažni svjedok, restoran Šumski dvor, kino Central u Petrinjskoj te dvije vile na Tuškancu, koje navodno Kerum namjerava prodati ali nikako ne uspijeva. Kerum-ing je zadužen 80-ak posto, a kratkoročne obveze lani su porasle sa 71 na 132 milijuna kuna. Uzme li se u obzir da je riječ o tvrtki čiji su ukupni prihodi lani iznosili 85 milijuna kuna, a da je neto profitna marža bila jedan posto, razvidno je da se iz tekućeg poslovanja teško mogu podmiriti te obveze. Prema Altman Z’ modelu ta je tvrtka još 2008. godine trebala otići u stečaj jer je tvrtka čiji je Z-faktor manji od 1,23, neosporni kandidat za stečaj. Z-faktor Kerum-inga tada je iznosio 0,92, a lani je bio još manji – 0,75. No, ta je tvrtka u vlasništvu dvadesetgodišnjeg Kerumova nećaka Igora Sapunara, kojemu je stric prepustio vođenje tvrtke, a Sapunar je ujedno direktor tvrtki Igos i Turizam-sport-nautika.

I dok te dvije tvrtke barem posluju s dobiti, to se ne može reći za druge dvije koje se bave hotelskim biznisom, za koji inače mnogi kažu da je uzrok svih Kerumovih problema. Naime, Neva Kerum, u čijem su vlasništvu hoteli Neva i Central na splitskoj Pjaci, ali i tvrtka Adriatic pod kojom su hoteli Marjan Hilton, Vila Rosina na Bačvicama te SRC Bene na Marjanu, prošle je godine imala prihode od 28,9 milijuna kuna, no to je bilo gotovo dvostruko manje od rashoda, pa je i logično da je tvrtka godinu završila s gubitkom od 27 milijuna kuna. Slična je situacija i s tvrtkom Adriatic čiji su prihodi iznosili nešto manje od 16 milijuna kuna, a gubitak oko šest milijuna kuna. Ne treba pogoditi da i Kerumov hotelski biznis pati od prezaduženosti, a taj koeficijent Neve Kerum iznosi 0,98. Posljednje tri godine gubitke bilježi i tvrtka Ribomiks, u čijem je vlasništvu ribogojilište Uvala Vlaška, obje u vlasništvu Jakova Keruma, sina Kerumova brata. Prihodi te tvrtke lani su iznosili 9,5 milijuna kuna, gubitak 1,1 milijun, a ukupni gubitak iznad temeljnog kapitala oko tri milijuna kuna. Ukupne obveze davno su premašile ukupnu vrijednost imovine Ribomiks.

Premda je nečak Jakov Kerum osnivač i tvrtke Zakup, a koja nije izravno u Kerumovu vlasništvu, neizbježno ju je spomenuti u ovom kontekstu jer je, osim TV Dalmacije, u vlasništvu te tvrtke i Trgovački centar Joker od čije najamnine tvrtka na godinu zaradi 13 milijuna kuna. Tvrtka Zakup lani je ostvarila prihode od gotovo 60 milijuna kuna, što je rast od čak 22 posto u odnosu na godinu prije. Dobit je povećana četiri i pol puta i iznosila je 11,1 milijun kuna, tek nešto malo manje od dobiti Kerumove najveće kompanije.