Outsourcing: Još stotinu radnika Plive moglo bi najesen biti otpušteno

Zbog činjenice da je porezna tarifa izmijenjena na polovini godine, za 2010. će se za godišnji obračun plaća primjenjivati pet poreznih stopa, a tek od 2011. obračun će se sastavljati uz primjenu triju poreznih stopa. Obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza se odnosi i na zaposlene koji u drugom dijelu godine upotrebljavaju pravo na bolovanje ili rodički dopust i ostvaruju neoporezive naknade plaće, pa valja računati s tehničkim teškoćama. Zbog te će novouvedene obveze neki poslodavci imati dodatne izdatke pri nabavi računalnih programa za sastavljanje godišnjeg obračuna poreza iz plaće.

U sustavu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost do kraja 2010. ne bi trebalo biti promjena. Krupne i važne promjene u sustavu PDV-a uslijedit će nakon što se hrvatski Zakon o PDV-u usklađi s direktivama Europske unije. Te će promjene utjecati na porezni položaj poduzetnika koji obavljaju isporuke dobara i usluga koje se po sadašnjim propisima oporezuju nultom stopom (izdavački knjiga, proizvođački kruha, mljeva i dr.). Uklanjanje nulte stope nije predviđeno u ovoj godini. Upitno je hoće li se od 1. siječnja 2011. izmijeniti prag godišnjeg prometa kao kriterij za obvezan ulazak u sustav PDV-a. Sada je taj prag određen u iznosu od 85.000 kuna godišnjih oporezivih isporuka, s najavom možebitnog povećanja od 1. siječnja 2011. godine.

Iako Programom gospodarskog oporavka to nije bilo predviđeno, od 1. srpnja izmijenjen je i Zakon o porezu na dobit. Nije izmijenjena stopa poreza na dobit, ali su promijenjene neke odredbe koje utječu na priznavanje rashoda poslovanja, a tako posredno i na poreznu osnovicu.

Za poduzetnike koji u imovini trgovačkog društva imaju plovila, zrakoplove i kuće za odmor propisan je minimalni godišnji prihod ostvaren uporabom te imovine, kao pretpostavka priznavanja rashoda po osnovi uporabe nabrojanih oblika imovine. Za plovila i zrakoplove (osim zrakoplova koji se upotrebljavaju za prijevoz putnika) postavljen je uvjet minimalnoga godišnjeg prihoda od iznajmljivanja u visini od sedam posto nabavne vrijednosti, a za apartmane i kuće za odmor u visini do pet posto troška nabave, kao uvjet priznavanja amortizacije i svih drugih rashoda vezanih uz uporabu takve imovine.

Budući da je uvjet minimalnog prihoda uveden na polovini godine, za 2010. će se, pretpostavljeno, tražiti minimalni godišnji prihod od 3,5 posto, odnosno 2,5 posto nabavne vrijednosti plovila, zrakoplova i nekretnina namijenjenih za odmor. Svakako će u provedbenim propisima i uputama nadležnog ministarstva trebati razriješiti dvojbe vezane uz status troškova ovih oblika imovine u prvoj polovini 2010. godine, ali i u sljedećim godinama. Poduzetnici koji obavljaju registriranu djelatnost iznajmljivanja plovila, apartmana i kuća za odmor morat će pažljivo planirati razdoblja izvođenja radova na investicijskom i tekućem održavanju, kad je imovina izvan uporabe, kako bi zadovoljili zahtjeve iz poreznih propisa.

Ponešto će porasti troškovi poduzetnika koji posluju s inopoduzetnicima iz država s kojima Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, osim poduzetnika iz država članica Europske unije u kojima je opća ili nominalna stopa poreza na dobit niža od 12,5 posto. Pri plaćanju svih usluga koje su im obavili inopoduzetnici iz država na koje se ne primjenjuju iznimke, trebat će ustegnuti 20 posto poreza na dobit po odbitku. U slučaju kad je između rezidenta i nerezidenta ugovorena neto cijena, to će počevati troškove poslovanja domaćih poduzetnika. Povećan je kriterij nabavne vrijednosti za razgraničenje dugotrajne od kratkotrajne imovine. Od 1. srpnja se dugotrajnom imovinom smatraju sredstva, oprema te druga materijalna i nematerijalna imovina čiji je vijek dulji od godinu dana i nabavna vrijednost veća od 3.500 kuna (do 30. lipnja je bilo 2.000 kuna). Ovo će svakako olakšati postupanja u praksi i omogućiti jednokratni otpis većeg broja nabavljene opreme, sredstava rada i dr. Dakako, poduzetnici mogu kao i do sada evidentirati kao dugotrajnu imovinu predmete i prava kojima je nabavna vrijednost manja od 3.500 po pojedinačnom predmetu, uz uvjet da je predviđeno razdoblje uporabe dulje od godinu dana.

Velika je novost proširenje obveze primjene transferrnih cijena i u odnosima između rezidenata. Do polovine 2010. odredbe o transferrnim cijenama primjenjivale su se samo u odnosima između rezidenata i nerezidenata, a od 1. srpnja i domaći povezani poduzetnici moraju paziti kakve cijene ugovaraju u međusobnim odnosima. Novi propisi obvezuju ih da uvećaju poreznu osnovicu do visine prihoda koji bi za određenu isporuku ostvarili da su poslovali s poduzetnikom s kojim nisu povezani. Te se novosti odnose i na međusobno kreditiranje povezanih poduzetnika, a najniža kamata za koji treba uvećati osnovicu poreza na dobit jest devet posto na godinu. Stoga je uputno i ugovoriti kamatu najmanje u visini od devet posto kako bi korisnik pozajmice mogao iskazati rashode poslovanja po toj osnovi.

Krupna novost vezana uz godišnju prijavu poreza na dobit odnosi se na poduzetnike koji su prema propisima o računovodstvu klasificirani kao srednji i veliki poduzetnici (ne i na male poduzetnike). Za njih je uvedena obveza ispostavljanja godišnje prijave poreza na dobit u elektroničkom obliku.

Iako je prije godinu dana iz Plive objavljeno da su restrukturiranje i proces otpuštanja završeni i dalje se planira smanjenje broja zaposlenika farmaceutske kompanije u vlasništvu Teve. Nakon Tevina preuzimanja i tijekom integracijskog procesa podijeljeno je 800 otkaza, zbog čega su povećane produktivnost i efikasnost. Sada se neslužbeno barata brojkom od oko stotinu zaposlenika koje bi Pliva, na čelu s Matkom Bolančom, mogla otpustiti na jesen. – Kao što je najavljeno prošle godine, mogu se očekivati manje promjene u broju zaposlenika Plive jer se kompanija mora neprestano prilagođavati uvjetima poslovanja na tržištu. Može se očekivati outsourcing određenih poslova koji nisu dio osnovnog poslovanja, no nema planova za nove velike valove otpuštanja – kažu u Plivi.

Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković najavio je da će njegovi inspektori vrlo brzo krenuti u inspekciju domaćih mlinova kako bi provjerili poštovanje novih Pravilnika o (sniženoj) kvaliteti pšenice. U Žitozajednici pak tvrde da se na ovaj način vrši pritisak na njezine članice ne bi li popustili zahtjevima seljaka. – Pravilnik, koji je u suprotnosti i sa standardom EU, donesen je kada je bilo završeno 70-ak posto žetve, čime su otkupljivači dovedeni pred svršen čin. Zato smo prigovorili Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja – kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Naime, mlinari se snažno odupiru novom Pravilniku jer će domaća pšenica, koja bi po kvaliteti trebala završiti u stočnoj hrani, sada biti dio ljudske prehrane, što ih automatski svrstava u autsajdere na tržištu. Osim što se tako posredno krši zakon o slobodnom tržištu, oni su zbunjeni i uplašeni jer Pravilnik nije usklađen ni sa Zakonom o hrani, pa ako inspektori utvrde da Mlinovi poštuju Zakon (a ne Pravilnik), mogle bi, paradoksalno, uslijediti i kazne. Dodatni je problem što ne znaju ni koje će se kaznene odredbe primjenjivati, što otvara prostor inspekciji, tvrdi Barišić, da uvelike ucjenjuje članice Žitozajednice.

Negativan publicitet koji je dobio početak rada s elektroničkim uputnicama i receptima ipak se pokazao neutemeljenim. Program Cezih, koji je za državu izradio Ericsson Nikola Tesla, nije uzrok problema koji su se događali u ordinacijama koje su prve počele uvoditi e-zdravstvo. Problem je nastao u programu tvrtke MCS, kojim se koriste u liječničkim ordinacijama, što je Uprava te tvrtke i priznala oslobodivši time Cezih svake sumnje. U Ericsson Nikola Tesli može se čuti kako je sustav definirano jedan od najnaprednijih u Europi, što znači da im otvara velike mogućnosti da rješenje ponude i drugim državama. – Svako buduće rješenje koje bi razvijali bilo bi prilagođeno specifičnim potrebama sustava zdravstva u nekoj zemlji, ali Cezih je izvršna osnova i vrijedna referencija – objašnjavaju u Ericssonu NT na čijem je čelu Gordana Kovačević.

Nakon što je vlasnik Agrokora Ivica Todorić tijekom posjeta Srbiji objavio da je njegov koncern u srpske kompanije u kojima ima većinski paket dionica do sada uložio otprilike 450 milijuna eura, iz Agrokora su poručili da su u regionalne zemlje ukupno uložili oko 750-ak milijuna eura. Većina otpada na Srbiju, a slijedi BiH, u koju je Agrokor uložio 240 milijuna eura. U obje zemlje riječ je o ulaganjima u maloprodaju i proizvodnju prehrambenih proizvoda od vode, sladoleda, ulja te primarnih proizvoda. U Makedoniju, u kojoj je Agrokor imao velikih planova s proizvodnjom i otkupom voća i povrća, dosad je uloženo 18 milijuna eura, a u ostale zemlje ukupno 50 milijuna eura.

Profesionalni DJ-i od 1. kolovoza imat će prigodu sa ZAMP-om, kojem je na čelu Nenad Marčec, sklopliti ugovor o reprodukciji glazbe u mp3 formatu, što znači da će uz naknadu moći legalno reproducirati glazbu s računala. Naime, do sada je policija kvalificirala reprodukciju glazbe s računala kao kazneno djelo te je, ističu u ZAMP-u, DJ-ima oduzimala opremu za rad. Sklapanjem ugovora DJ će biti ovlašten puštati maksimalno 10 tisuća pjesama koje je presnimio s CD-a ili DVD-a na čvrsti disk ili neki drugi memorijski uređaj. Dnevna naknada iznosić 150 kuna, kvartalna 1176, polugodišnja dvije tisuće, a godišnja 3400 kuna s tim da će svaki DJ dobiti hologram kojim dokazuje kako je platio naknadu. U ZAMP-u ističu kako se tim činom neće legalizirati piratstvo, već će se ugovor moći potpisati samo pod uvjetom ako je glazba na računalo snimljena sa zakonitih izvora.