Lukava dosjetka

Zlato, srebro ili dijamanti kao sastojci hrane, pića ili njihove ambalaže odličan su recept za kreiranje skupocjenoga prehrambenog proizvoda. No u gastronomski raj možda nas odnese i magareće mlijeko iscijeđeno na zabačenoj srbijanskoj farmi. Premium zalogaji i gutljaji uvijek su u modi.

Što je ukusnije, zlato ili jagode? Kombinacija tih dvaju sastojaka DeLaféeove lizalice mogla bi očarati one koji su za nju spremni platiti 215,6 kuna.

Da uživanje u čokoladi može biti prilično skupo zadovoljstvo, pokazao je Fritz Knipschildt, čiji pola kilograma čokolade stoji 2.600 dolara. Svaki zalogaj te čokoladne slastice, dakle, vrijedan je otprilike 300 kuna. Visoku cijenu Knipschildt opravdava ručnom pripremom čokolade od najsvežijih prirodnih namirnica. Kuglica La Madeline au Truffe, pripravljena je od rijetke vrste francusko-crnog tartufa périgorda, obloženog tamnom čokoladom Valhornom, a uza svaku kutiju ekstravagantne čokolade dolazi i vlastoručno potpisano pismo u kojem je objašnjeno kako se ona proizvodi.

Ako mislite da je to skupo, što biste rekli za lizalicu od 38,5 dolara? Upravo toliko stoji lizalica koju je proizvela švicarska tvrtka DeLafée. Visoku cijenu za slatkiš u švicarskoj kompaniji opravdavaju jestivim komadićima zlata i srebra kojima je prekrivena i, naravno, najboljim sastojcima.

Zlato, srebro ili dijamanti kao sastojci hrane ili njezine ambalaže odličan su recept za kreiranje skupocjenoga prehrambenog proizvoda. Primijenili su ga u kompaniji Procter&Gamble u kojoj su u povodu 75 godina postojanja tvrtke proizveli najsukuplji čaj na svijetu, točnije najsukuplju vrećicu čaja. Ručno ukrašena s 280 dijamantama, ta vrećica čaja vrijedna je 7.500 funti.

Ni gutljaj TWG-ova čaja Yellow Gold Tea Buds nije baš jeftin – 50 grama stoji 150 dolara. Razlog: sastojci se beru samo s jedne planine samo jedan dan u godini i samo s vrha biljke, i to sa zlatnim škarama. I taj čaj, naravno, obojen je listićima 24-karatnoga zlata.

Ručna proizvodnja ili, na engleskom, ‘handmade’ također je dobar put za uspjeh u stvaranju luksuzne i skupocjene hrane ili pića. Upravo je to jedan od načina kako se stvara luksuz.

Zlatne nijanse ekstra djevičanskog ulja Golden olive oil s otoka Hvara zamamne su poput najljepšega zlatnog nakita. Ali nije samo čistoća vrhunskog maslinovog ulja uzrok tog raskošnoga zlatnog sjaja, već i listići čistog 24-karatnog zlata koji se presijavaju u njegovoj nježnoj uljanoj strukturi. Ovo je prvi takav proizvod na hrvatskom tržištu u kojem će pravi gurmani i hedonisti istinski uživati. Pakiran poput najfinijeg parfema ili ekskluzivnog nakita, Golden olive oil, Zlatno maslinovo ulje, jedinstven je gastronomski i estetski užitak. S ponosom ćete ga držati na svome stolu, poput kakvog rijetkog ukusa, te pažljivo točiti zlačano ulje po delicijama na svome tanjuru. I, naravno, s još većim užitkom jesti kao savršen spoj nezaboravnog okusa i prvoklasne vizualne suptilnosti.

Nakon što je predstavljen u Hrvatskoj, Golden olive oil svjetsku će premijeru imati na sajmu luksuza Millionaire fair, koji će se održati u Amsterdamu, od 9. do 13. prosinca 2010.

Ograničene količine sintagma su koja odlično prolazi u svijetu luksusa. Svaki proizvod koji se ne može masovno proizvesti predodređen je za uspjeh. Dokazuje to primjer švedske farme koja je postigla planetarni uspjeh proizvodeći sir od soba! Točnije, tri soba, koji se zovu Gullan, Haelga i Juna. Spomenuti sobovi neobično su pitomi, pa ih upravo zato vlasnici Christopher i Ulla Johannson uspješno pomu. Godišnja je proizvodnja sira te neobične farme 300-tinjak kilograma, što objašnjava cijenu od 1.000 dolara za kilogram. Od sobova sira još je skuplji magareći, koji proizvode naši susjedi Srbi. Nije riječ ni o kakvoj šali o magarcu – u Zasavici pokraj Sremske Mitrovice zaista se proizvodi sir od magarećeg mlijeka pod imenom Pule, a njegova je cijena ni manje ni više nego ravno 1.000 eura. Za kilogram sira potrebno je 25 litara mlijeka, a toliko jedna magarica daje u dvije godine.

Uza sir prirodno ide šunka, osobito ako je riječ o doručku u Hrvatskoj, no na uobičajenom hrvatskom stolu teško da se može naći šunka Manuela Maldonada Alba Quercus Reserve. Razlog: cijena od 320 dolara za kilogram. Za proizvodnju najsukuplje šunke na svijetu iberijske svinje bile su na dijeti i hranile se visokokvalitetnim žirevima. Ekskluzivnost šunki daje i dvogodišnje sušenje, a ne jednogodišnje, kao što je uobičajeno.

Ako šunka može biti luksuzna, zašto ne bi i hamburger? Dosjetili su se to u Burger Kingu i tržištu ponudili hamburger od 200 dolara. Posluživao se u samo jednom londonskom restoranu, a visoka cijena opravdana je luksuznim sastojcima: govedinom wagu (najskupljom na svijetu), bijelim tartufima, šunkom Pata Negrom, balzamičnim octom Modena, matovilcem, ružičastom kamenom himalajskom solju, organskim bijelim vinom s iranskim šafranom – i sve to u bijelom pecivu.

A kad smo već kod peciva, nemoguće je u kontekstu luksusa ne spomenuti i najsukuplji kruh. Dvadeset jedna funta za jedan kruh nije previše, tvrdi pekar Tom Herbert iz Londona, koji za svoj kruh kaže da je ‘umjetničko djelo’. Za pripravljanje tog umjetničkog djela potrebna su dva dana, tvrdi Tom Herbert, i dodaje da onaj tko ga kuša shvaća zašto je 10 puta skuplji od običnog kruha. Je li zaista i 10 puta bolji, znaju Liz Hurley i Keith Allen, njegovi redoviti kupci.