Uskoro ćemo na hrvatsko tržište lansirati tzv. tablete za dan poslije

Igor Haralović, direktor Sandoza za Hrvatsku: Uskoro ćemo na hrvatsko tržište lansirati tzv. tablete za dan poslije. Najprije ćemo ih registrirati kao lijek na recept, no očekujemo njihov prelazak u segment OTC-a kao i u većini drugih zemalja.

Mirjana Blažeković Šaban, product-menadžerica u Belupu: U Hrvatskoj OTC lijekovi sada drže od 10 do 11 posto udjela na ukupnom farmaceutskom tržištu. U Velikoj Britaniji lani su držali 18 posto tržišta, u Sloveniji samo sedam do osam, u Češkoj čak 32, a u Slovačkoj više od 25 posto.

Arijana Meštrović, voditeljica Edukacijskog centra i razvoja kompetencija u Atlantic Grupi: Svaki lijek sadrži supstancije koje mogu izazvati ozbiljne nuspojave, ali pitanje je koliko ljudi čitaju upute o tome. Naše je istraživanje pokazalo da ih ne čitaju previše niti ih razumiju.

Te nam brojke govore da će nakon ulaska Hrvatske u EU zasigurno porasti OTC segment. Vjerujem da za to ima mnogo prostora. U posljednjih desetak godina OTC tržište u Hrvatskoj naraslo je više od 96 posto, odnosno udvostručilo je svoju vrijednost.

Jeste li neke lijekove prebacili s receptnog programa u OTC? Koliko ima prostora za prebacivanje lijekova iz receptnog statusa u bezreceptni? Katanec: Takvih primjera ima, sasvim sigurno. Usklađivanje zakonodavstva s regulativom Europske unije koje sada prolazimo jedan je od razloga zbog kojeg smo osnovali Povjerenstvo u Agenciji za lijekove za bezreceptne proizvode i Udrugu proizvođača bezreceptnih proizvoda. To nas usklađivanje tjera da regulatorno okruženje učinimo transparentnim za proizvođače. Usklađivanje s legislativom Europske unije i njihova iskustva upozoravaju nas da postoji mogućnost povećanja bezreceptnog tržišta od 150 milijuna kuna jer tolika je godišnja prodaja lijekova koji u Hrvatskoj imaju receptni status, a u većini su drugih europskih zemalja bezreceptni. U duljem roku to znači povećanje tržišta od 15 do 20 posto, ali to se, naravno, neće dogoditi preko noći.

Koje lijekove još možemo očekivati u OTC segmentu? Koji su u EU u tom segmentu, a kod nas još nisu? Kanački: Jedan dio dodataka prehrani ući će u segment OTC lijekova. Riječ je o dodacima prehrani s ljekovitim biljem – tradicionalnim biljnim lijekovima (za ublažavanje klimakterijskih tegoba, dobroćudno povećanje prostate, ginko i slično). Također neke će supstancije koje se rabe u dodacima prehrani u većim dozama postati OTC lijekovi. Tradicionalni biljni lijekovi kao što je, primjerice, ginko bit će jasnije regulirani, odnosno bit će propisano do koje će se doze smatrati dodacima prehrani, a oni koji će biti registrirani kao OTC moći će se propisivati u većim terapeutskim dozama i za veća indikacijska područja.

Haralović: Sandoz će uskoro na hrvatsko tržište lansirati tzv. tablete za dan poslije. Najprije ćemo ih registrirati kao lijek na recept, no očekujemo njihov prelazak u segment OTC-a kao i u većini drugih zemalja. Zasad još prolaze potrebni postupak u Agenciji za lijekove, no vjerujemo da će tijekom ljeta biti na tržištu.

Blažeković Šaban: Kad je riječ o Europskoj uniji, centralizirani postupci omogućavaju brz prelazak iz receptnog statusa u bezreceptni, omogućavaju da jedan lijek promijeni status u više zemalja. Kad je riječ o promjeni statusa lijeka u Hrvatskoj, situacija je dobra. Belupo je dobar primjer za to. U posljednjih desetak godina promijenio je status mnogih lijekova u bezreceptni, primjerice analgetika ibuprofena, antihistaminika loratadina, lijeka za liječenje herpesa Herplexa… Regulatorno okruženje pogodno je za takvo prebacivanje, ali to, naravno, nije jedini zamašnjak rasta OTC tržišta.

U Zapadnoj Europi među vodećih je stotinu OTC brendova uvedenih na tržište u posljednjih 30 godina samo 10 potpuno novih, što potvrđuje tezu da je teško izgraditi nov brend u tom segmentu. Koliko tomu i plasiranju novog proizvoda može pomoći oglašavanje? Koliko su pacijenti vjerni starim, poznatim lijekovima? Katanec: Razvoj i uvođenje novog proizvoda na tržište zahtijeva mnogo vremena i velike investicije. Tek nakon u prosjeku četiri godine u ovoj industriji kuna prodaje premaši kunu investicije. Za povrat investicije u OTC segmentu potrebno je više od 10 godina. Jednostavno, pacijenti zaziru od uzimanja novih i nepoznatih lijekova i osim u segmentu lijekova za mršavljenje prilično su konzervativni. Prilikom stavljanja novog proizvoda na tržište potrebno je obrazovati pacijente i steći njihovo povjerenje, što se sigurno ne radi preko noći. Međutim, postoji razlika: novi proizvodi izgrađeni na starim, povjerenih brendovima uvijek nailaze na dobar prijam.

Haralović: Oglašavanje je itekako efikasno. Pacijenti nisu toliko konzervativni koliko mislimo, vole novosti. Najviše ih vole ako su povezane s omiljenim starim brendom.

Blažeković Šaban: Potrošači su vjerni i informirani. Dobiju li informaciju o novoj indikaciji koju mogu liječiti poznatim brendom, sigurno će najradije to učiniti. Naravno, pri tome je važno ulaganje u promidžbu, bez toga se ne može. Primjer je Belupov Neofen, koji je od 2002. veoma rastao i postao lider na tržištu analgetika. Bez promišljene reklame, strategije i ulaganja to se ne bi uspjelo. Neofen je istodobno dobar primjer prebacivanja lijeka iz statusa receptnog lijeka u OTC status.

Meštrović: Danas potrošači prihvaćaju nove stvari i reklame. Bio mi je zanimljiv primjer Andola C prije 15 godina. Taj lijek postojao je dulje, no kad se pojavila reklama, jedan dnevni list objavio je tekst s naslovom ‘Čudotvorni Andol C’. Ljudi su nakon toga pohrli u ljekarne. Stvari se prilično mijenjaju. Prije 20 godina nije bilo specijaliziranih časopisa koji su se bavili zdravstvenim temama i potrošači nisu znali da se šumeće.