Ovog ljeta u Hrvatsku prvi put dolazi više od milijun Slovenaca. Turistički djelatnici ne očekuju ove godine znatniji porast gostiju iz drugih susjednih država, pa ni iz Srbije. Ondje se hrvatska kampanja o 1.244 jadranska otoka nespretno poklopila s brojem rezolucije UN-a o Kosovu.
Iz zemalja bivše Jugoslavije bilježimo neznan pad u odnosu na 2009., no valja uzeti u obzir da smo u recesijskoj godini, da smo imali loše vrijeme i da su neke države sudjelovale na Svjetskom prvenstvu. No do kraja sezone očekujemo blag rast od tri do pet posto iz susjednih zemalja, predviđa Kristijan Gržetić iz adriatica.neta, agencije s najrazvijenijom partnerskom mrežom na susjednim tržištima.
Jedini lojalni gosti na koje se Hrvatska može osloniti jesu Slovenci, koji će ove godine po broju posjeta dostići svoj rekord od milijun gostiju. Stručnjaci kažu da je dosta pao buking Slovenaca za Grčku, Tursku i Tunis, a zanimanje za Hrvatsku raste, što, s obzirom na cjenovnu konkurentnost, zvuči nevjerojatno. No, ipak, prema podacima adriatica.neta, buking Slovenaca u prvih pet mjeseci bilježio je pad od pet posto, a početkom srpnja skočio je na plus deset posto u odnosu na lani, pa u agenciji imaju razloge za optimizam.
S obzirom na minorne brojke s Kosova i iz Makedonije, najviše dvojbi ima oko broja srpskih gostiju koje je Ministarstvo turizma gostovanjem na međunarodnom turističkom sajmu u Beogradu lani prvi put službeno pozvalo da ljetuju u Hrvatskoj. Agencije ne daju službene podatke o broju turista i teško ih je i procijeniti, jer većinom dolaze u vlastitom aranžmanu k rodbini ili prijateljima.
U prvih sedam mjeseci, prema podacima agencije Jolly, najvećega srpskog turoperatora za Hrvatsku, sa srpskog tržišta bilježi se pad dolazaka od šest posto. Prošle su godine, doduše, Srbi u Hrvatsku dolazili u kasnijim mjesecima pa se očekuje njihov ponovni rast u kolovozu. Najviše ih ljetovanje uplaćuje u Istri i na Kvarneru, a od dalmatinskih odredišta na otocima poput Visa. Lani je na odmor u Hrvatskoj boravilo 89 tisuća Srba, jedan posto više nego prethodne godine, ali su ostvarili 14 posto više noćenja. Te brojke mnogi su pripisali kampanji HTZ-a ‘Kad srce kaže leto – kaže Jadran’ i ‘Tako lepa, a tako blizu’, koja je stajala 725 tisuća kuna. Ove godine kampanja, odnosno promocija 1.244 otoka, nije baš doskočila na plodno tlo. Njezini kritičari, poput marketinškog stručnjaka Cvijetina Milivojevića, smatraju je promašenom. On tvrdi da bi se kampanja trebala oslanjati na nostalgiju, a ne velike brojke koje Srbe ne fasciniraju. To više što smo ih s brojkom od 1.244 otoka pogodili u srdio jer isti broj nosi rezoluciju UN-a o Kosovu. Možda su to nepotreba prepucavanja, ali govore dovoljno o tome koliko poznajemo tržište i koliki je zapravo njihovo realno zanimanje za Hrvatsku. Rijetka agencija koja bilježi pluseve iz Srbije, i to 20 posto, jest Uniline iz Pule, ponajprije zbog širenja mreže kontakata i poslovnih partnera.
