KEMIG

Starenje populacije, odnosno povećanje broja ljudi u kasnoj dobi u ukupnoj populaciji neke zemlje, događa se u cijelom svijetu uz iznimku samo 18 država. Taj je proces uzeo maha, a njegove posljedice najviše ćemo osjetiti u godinama koje dolaze. U razvijenim zemljama tako je srednja dob stanovništva 1950. godine bila 29 godina, prije 10 godina već se popela na 37,3, a 2050. godine stanovnik svijeta u prosjeku će biti 45-godišnjak. Zbog sve većeg broja starijih osoba i visoke dobi koju doživljavaju, gerontolozi starost dijele na tri razdoblja. Tako razlikuju raniju starost između 65. i 74. godine, srednju između 75. i 94. godine te duboku starost nakon 95. godine. Zdravstvene potrebe za njegovim znanstvenim rastu tek nakon 85 godina, a prema njemačkim gerontološkim istraživanjima, čak 60 posto osoba između 80 i 90 godina nije ovisno o tuđoj pomoći. Dakle, riječ je o ljudima koji su još aktivni, sposobni skrbiti se o sebi, i naravno, potrošaći su.

Japan je jedna od zemalja koje najbrže ‘stare’ i dok je 1950. za svaku osobu stariju od 65 bilo devet ljudi mlađih od 20, ondje za 15 godina omjer neće biti čak ni jedan na jedan – za svaku osobu stariju od 65 dolazit će samo 0,6 ljudi mlađih od 20 godina. Uz neizbježno starenje dolazi i do velikih ekonomskih promjena koje u Hrvatskoj možda kasne, ali će sigurno doći. I dok je starenje populacije u domaćoj ekonomiji za sada prouzročilo samo probleme s mirovinskim sustavom, u drugim zemljama posljedice su vidljive. Primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji više od 75 posto bogatstva u rukama je osoba starijih od 65 godina, i to većinom žena. Dakle, dva gospodarstva koja se ekonomski nalaze na vrhu svijeta nisu samo u rukama muškaraca srednje dobi u odijelima nego i starih gospoda koje često posve nekorektno nazivamo bakicama. I kod bliskih susjeda stanje je vrlo slično. Postoje predviđanja da će u Italiji 2026. godine biti milijun ljudi starijih od 90 godina, a ta grupa, ponovno uglavnom starijih gospoda, dovoljno je velika da utječe na bilo koji izborni rezultat, a kamoli ne na potrošnju.

U Hrvatskoj je broj osoba starijih od 65 godina prošle godine prvi put nadmašio broj djece do 15 godina za približno 70 tisuća. Hrvatska je tada imala 690 tisuća djece i malo više od 760 tisuća starijih od 65. Taj će omjer u idućim godinama vjerojatno biti još dramatičniji, a demografi vjeruju da će za 30 do 40 godina biti upola manje djece i trostruko više starijih ljudi nego što ih ima sada.

Upravo klijentima zdravstvenog turizma ponajprije je orijentirana Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke toplice, a zamjenik ravnatelja Krešimir Škof kaže da se može primijetiti trend da ta skupina sve više polaže na prevenciju, a ne nužno samo na liječenje. – Više od 70 posto naših pacijenata ljudi su starije životne dobi. Možemo primijetiti da danas sve više ljudi dolazi već nakon 50. godine života, koji nužno ne trebaju bolničko liječenje, odnosno rehabilitaciju, nego prevencijom žele napraviti nešto za svoje zdravlje – kaže Škof i dodaje da je recesija ipak uzela danak pa njihovi redoviti domaći gosti ove godine umjesto uobičajenih 20 dana dolaze samo na 10. ‘Stubaki’ se itekako pripremaju za budućnost, svjesni da su posebice inozemni umirovljenici spremni platiti kvalitetnu zdravstvenu i turističku uslugu. Tako svoju najstariju zgradu upravo pretvaraju u smještajni kapacitet na razini od četiri zvjezdice.

Slično je iskustvo i Borisa Solomona, koji je upravo živeći u inozemstvu zaključio kako je to biznis budućnosti i odlučio uložiti u suvremenim dom Novi život u Varaždinskoj županiji. Iako tvrdi da u tom poslu ima mnogo korupcije i borbe ispod pojasa za svakog klijenta, uvjeren je kako je to u Hrvatskoj odličan posao, tim više što je 14.000 ljudi na raznim listama čekanja za smještaj u dom. Solomon napominje da djeca i obitelj dobrim dijelom participiraju u troškovima s kojima se umirovljenici suočavaju.

Slično misli i liječnica Ana Jelančić, koja je nakon šest godina rada i truda uspjela u svojoj namjeri i otvorila jedan od najelitnijih staričkih domova u Hrvatskoj – Villu Brezovicu. Ulaganje od četiri milijuna eura rezultiralo je s 4.200 četvornih metara vrhunski uređenog prostora za starički dom. Sobe koje su zapravo moderno uređeni mali stanovi od 30, 40 i više kvadrata posve su u suprotnosti ideji da umirovljenici pred kraj završavaju u ubožnicama. U planu je pokretanje i prvog hospicija u državi, a u isplativost tog natprosječnog doma njegova osnivačica ne sumnja.

• Ljudi žive sve dulje i definitivno će postojati sve veća potreba za ustanovama gdje se za njih skrbe kad oni to više ne mogu – objašnjava Jelančić, dodajući kako smo u Hrvatskoj još vrlo daleko od svjetskog trenda da ljudi sami donesu odluku i odu u starički dom.

I drugi poslovi polako se okreću prema njima. Tako su i trgovci počeli uvoditi akcije namijenjene upravo umirovljenicima. Najveći maloprodajni lanac Konzum u veljači je prošle godine prvi put realizirao akciju kojom je kupcima u mirovini omogućena kupnja s 10 posto popusta. – Akcija se provodi jednom na mjesec, a s obzirom na iznimno dobar odaziv kupaca Konzum je produljio razdoblje tijekom kojeg se na dan provođenja akcije može realizirati kupnja s 10 posto popusta – objašnjava voditeljica Odnosa s javnošću Ana Mitrović.

Primjer je slijedio i Mercator, pa je sličnu akciju, započeo u ožujku. – Akcija za umirovljenike u početku je vrijedila svaki četvrtak do 12 sati, no s obzirom na velik odaziv i pozitivne reakcije izašli…