Home / Tvrtke i tržišta / Needucirani uvoznici

Needucirani uvoznici

Cos Chem dobavljač je u farmaceutskoj industriji na području zemalja bivše Jugoslavije. Zastupnik je i distributer Cognisa GmbH, tvrtke čije ekspolijense za razne forme lijekova prodaje, kao i Finzelberga GmbH, kojemu prodaje biljne ekstrakte za OTC (tzv. bezreceptni lijekovi) i dijetne pripravke. Ističu da velik dio njihove prodaje otpada na izvoz. Za sada su osim na Hrvatsku fokusirani na kupce iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Srbije, Kosova, Crne Gore te Albanije.

Međutim, budući da je naše poduzeće osim u Hrvatskoj registrirano u Sloveniji, za kupce u farmaceutskoj industriji većinom izvozimo iz svoje slovenske podružnice zbog niza pogodnosti u EU. Iz Cos Chema u Hrvatskoj izvozimo zanemarivu količinu sirovina za kupce u farmaceutskoj industriji – objašnjava Tea Višek.

Krešimir Grilec, direktor Kemiga, objašnjava da se sirovine naručuju isključivo od dobavljača s normama ISO koji mogu pružiti najvišu kvalitetu usluge, analitičke certifikate za svaku sirovinu, sigurnosno-tehničke listove i certifikate za ambalažu.

Sve manje od toga nije prihvatljivo za svrstavanje pod okrilje ‘farmaceutskog’, pogotovo ako se zna da je sve više problematičnih needuciranih uvoznika i distributera jeftinih sirovina sumnjivog podrijetla, bez farmaceutskih diploma i potrebne specijalizacije, što može imati ozbiljne negativne posljedice na farmaceutsku industriju, zdravstveni sustav, gospodarstvo i društveno zajednicu u cjelini – kaže Grilec.

Zato je to za proizvođače sirovina i farmaceutske industrije strogo regulirano područje govorimo li o kvalitetnim i respektabilnim tvrtkama, objašnjava Grilec i upozorava da se nikad ne smiju dopustiti propusti u kvaliteti sirovina i ambalaže koje mogu imati i najmanje utjecati na učinkovitost, sigurnost i stabilnost pripravka i izazvati štetne posljedice na pacijentovo zdravlje.

Kemig, tvrtka koja se bavi kozmetikom i farmaceutikom, ima dozvolu Ministarstva zdravstva za razvajanje farmaceutskih sirovina, najsuvremeniji laboratorij i sofisticirane uređaje za analizu svake sirovine.

Kemig je ekskluzivni zastupnik najvećih svjetskih dobavljača farmaceutskih sirovina i ambalaže kojima se opskrbljuju i globalne vodeće kompanije u djelatnosti – kaže Grilec.

I Magdis Pharmaceuticals, tvrtka koja se bavi sirovinama i proizvodnjom dijetetskih i kozmetičkih proizvoda, uvozi 50-ak posto svojih ukupnih sirovina, a od drugih 50 posto samo je 10 do 15 proizvedeno u Hrvatskoj; ostalo nabavlja od tvrtki zastupnica u Hrvatskoj. Da je kriza okrznula i tu industriju, potvrđuju u toj tvrtki.

Manje smo naručivali, ovisno o vrsti sirovine. Slabije se prodaju, pa u skladu s time i proizvode, proizvodi za prevenciju pojedinih tegoba – objašnjava Marko Gross, jedan od direktora Magdis Pharmaceuticalsa. Kriza je utjecala i na Belupo, no zbog toga ni u jednom trenutku nije došla u pitanje uredna opskrba tržišta njihovim lijekovima.

Problemi krize očitovali su se u odgodi plaćanja za isporučene lijekove, ali u Belupo pronašli smo načine za prevladavanje tih financijskih teškoća. Naravno, u suradnji sa svojim partnerima dobavljačima koji nam nisu obustavili isporuke – kaže Snježana Foschio-Bartol.

U Kemigu to potvrđuju i kažu da se broj narudžbi smanjio 10 posto iako kao mnogo veći problem ističu neplaćanje. No smatraju da i u prijelaznom razdoblju imaju sve preduvjetne za širenje poslovanja i na susjedna tržišta, ali i produbljivanje partnerskih odnosa s klijentima u Hrvatskoj. U toj tvrtki u strukturi prihoda sedam posto otpada na izvoz, a imaju i razvijen sustav edukacije o novostima u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Ipak, kao najvažniju stvar ističu pomoć tvrtkama u radu s isključivo certificiranim sirovinama i ambalažom.

Zato za svaku sirovinu osiguravamo i potrebni certifikat, odnosno analitički list, a također možemo malim tvrtkama pružiti analitičku potporu u najsuvremenije opremljenom laboratoriju. To nas uz gotovo 20 godina rada s ljekarnicima, liječnicima i industrijom kompetentnim partnerom prvog izbora za nova terapijska rješenja, gotove proizvode i magistralne pripravke u budućnosti – kaže Grilec.

Kada je domaće tržište u recesiji. Činjenica da računaju na inozemno tržište, na koje su jači iskorak napravili još 2006. kada je počeo zalazak velikih infrastrukturnih radova u Hrvatskoj, govori da je riječ o tvrtki koja više ne ovisi o državnim radovima i koja može zaraditi kruh na inozemnom tržištu i sačuvati profitabilnost. Drugim riječima, možda i jesu izrasli na državnim radovima zbog kojih su posljednjih nekoliko godina i doživjeli veliki bum, ali su izgradili kompetitivne prednosti koje mogu prodati vani i shvatili su to na vrijeme.

No to ne znači da će domaće tržište potpuno zapostaviti. S obzirom na dobra iskustva u izvođenju radova na gradnji sportskih hala i dvorana, kao što je Dvorana ‘Krešimir Ćosić’ u Zadru te splitska Spaladium arena, u 2010. nastavljaju s gradnjom proizvodnog pogona Diva u Kninu te trgovačkog centra Supernova u Buzinu vrijednog 80,7 milijuna eura. Posebnu pozornost unatrag nekoliko godina iskazuju i prema razvojnim projektima koji se bave obnovljivim izvorima energije.

Jedan je od investitora i izvođitelja elektroradova na projektu gradnje vjetroelektrane ZD6-Velika Popina u iznosu od oko 16 milijuna eura, a u ožujku ove godine je potpisao je ugovor sa Société Générale Splitskom bankom o financiranju prve u nizu vjetroelektrana u blizini Gračaca koja će biti sagrađena do kraja ove godine. Zaustavljanje infrastrukturnih investicija u Hrvatskoj mogla bi biti velika prijetnja Dalekovodu, kao i inozemna konkurencija koja iskorištava izvozne potencijale, a natječe se u Hrvatskoj.

Prijetnja je i domaća ‘jeftinija’ konkurencija koja posluje po načelu sive ekonomije. No Dalekovod si je osigurao poziciju potentne i efikasne kompanije na međunarodnom tržištu pa je teško vjerovati da će ga prijetnje udaljiti od cilja – da u 2010. postane vodeće poduzeće u svojoj djelatnosti u Europi.

Dobit je, pak, u 2009. iznosila 87,4 milijuna kuna, a 86,5 milijuna kuna u 2008. Ipak, ove je godine i njih sustigla kriza. Pri uvrštenju redovitih dionica na Zagrebačku burzu potkraj 2009. rekli su da u 2010. očekuju pad prihoda od 33 posto – na 1,5 milijardi kuna, što je u pravilu golem šok za svaku tvrtku koja pretrpi velik pad.

No isto tako su rekli da će im EBITDA (dobit prije poreza, kamata i amortizacije) ostati na istoj razini kao i 2009. – To je fantastično jer ako EBITDA pada, padate i vi, a ako ona ostane ista, znači da ste prilagodili troškove i sačuvali profitabilnost. U skladu s projekcijama kompanije, marža EBITDA u 2010. trebala bi porasti iznad 10 posto, što je bolje nego u 2009.

Ako kompanije želi povećati vrijednost, važno je da su marže stabilne i da rastu – objašnjava Korunić. Financijsko izvješće Dalekovod Grupe potvrđuje njihove najave. Naime, u prvom kvartalu Grupa je postigla ukupne prihode u iznosu od 287,8 milijuna kuna, što čini 48 posto prošlogodišnjih prihoda koji su iznosili 622,3 milijuna kuna.

Neto dobit, pak, također im je pala i za 30 posto je manja od dobiti prvog tromjesečja 2009. No EBITDA u prvom kvartalu 2010. iznosi 36,8 milijuna kuna i čak je poboljšana u odnosu na 2009. kada je iznosila 35,9 milijuna kuna. Dobro balansiranje troškova pokažu i ukupni rashodi koji su smanjeni, i to 605,5 milijuna kuna u prvom kvartalu 2009. na 278,9 milijuna kuna u istom razdoblju 2010., s time da su najviše smanjivali materijalne troškove koji su 405,7 milijuna kuna smanjeni na 142,1 milijun kuna.

Prvi kvartal inače je sezonski loš za njihovu vrstu posla, no ostali bi trebali biti bolji. Zadrži li EBITDA-u na istoj razini, vrlo lako bi do kraja godine mogli doći do 200 milijuna kuna EBITDA-e, što su i najavili – naglašava Korunić. Dalekovod u 2010. očekuje da će 65 posto prihoda doći iz inozemstva, čime će se osigurati i.