Iz monopola na tržište

Ministarstvo financija sâmo sebi predlaže mogućnost selektivne naplate dospjelih javnih davanja. Nekim tvrtkama može odgađati naplatu duga i od više milijardi kuna, a nekim vjerovnicima mnogo manje iznose javnih potraživanja može prisilno naplatiti brže nego u postupku prema redovitom Ovršnom zakonu za obične vjerovnike.

Ina je odvrnjela cijeli krug – od nekadašnjeg SDK koji je u ime države drmao platnim sustavom bivše države putem polureformiranog ZAP-a do ‘tržišne’ Financijske agencije (Fine) koja s novim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima poslove platnog prometa vraća pod okrilje države, točnije Ministarstva financija. Zanimljivo, s obzirom na to da je svojedobno posao SDK i ZAP-a ‘preformuliran’ zbog straha da neće moći nadzirati naplatu javnih davanja. Prema Vladi odluci, upravo će joj to biti posao.

Naime, Vlada je 1. srpnja u saborsku proceduru poslala dva ovršna zakona – Ovršni zakon za obične vjerovnike i drugi, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima posebno za Ministarstvo financija. Prema tom drugom zakonu Ministarstvo sâmo sebi predlaže mogućnost selektivne naplate dospjelih neplaćenih javnih davanja, tako da tvrtkama i bankama u kojima je, primjerice, ministar financija ujedno predsjednik nadzornog odbora može više godina odgađati naplatu duga i od više milijardi kuna, a ostalim običnim vjerovnicima puno manje iznose javnih potraživanja može prisilno naplatiti brže nego u postupku prema redovitom Ovršnom zakonu za obične vjerovnike.

Prema posebnom Ovršnom zakonu, Fini bi se za vrijeme trenutačnog ravnatelja Mate Regvara vratile zakonske ovlasti u platnom prometu, koje su nekada imali SDK i ZAP. Fina bi za račun Ministarstva financija mogla obavljati ovrhe nad novčanim sredstvima, obračunavala bi i kamate te izdavala bankama naloge za prisilnu naplatu sa svih računa svih klijenata u bankama. Predlaže se paralelnim ovršnim zakonom i ponovno uvođenje Očevidnika redoslijeda plaćanja u koji bi Fina upisivala dospjele neplaćene platne naloge prema datumu zaprimanja i realizirala ih redoslijedom kojim su upisani u Očevidnik. Umjesto javnobilježničkih usluga u ovrhama na osnovi vjerodostojnih isprava uvode se službenici Ministarstva financija: javni ovrhovoditelji.

Za vrijeme ubilježbe javnih potraživanja u Očevidnik svi računi dužnika u svim bankama bili bi blokirani. Ponovno uvođenje Očevidnika pokazuje da Vlada i dalje namjerava poticati izbjegavanje Stečajnih propisa. Umjesto da predlaže stečaj dužnika, Ministarstvo će dospjela neplaćena javna davanja dostavljati Fini radi upisa u Očevidnik i odgađati naplate prema redoslijedu koji će određivati u Fini. Što bi trebalo misliti o tom prijedlogu paralelnoga ovršnog zakona posebno za Ministarstvo financija, svoje bi trebala reći i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja jer će neke tvrtke moći odgađati svoje obveze za plaćanje javnih davanja i po više milijardi kuna dvije i više godina, a drugima će s njihova računa bez njihove volje ministar financija moći putem Fine ubrzano ‘skidati’ novac, što će prouzročiti nove neravnomjernosti na tržištu. Što na svoju novu zadaću kažu u Fini? Zapravo ništa, jer s obzirom na to da Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima još nije donesen, kažu da ne mogu davati detaljnije informacije.

Nekadašnji ministar financija Mato Crkvenac kaže da bi volio vidjeti detaljnije analize sa svim procjenama učinaka novog zakona prije nego što ga ocijeni. Ipak dodaje: – Kada smo taj posao uzmali državi i vraćali ga u krug biznisa i banaka, to…

Fina će plijeniti novac s računa na osnovi rješenja o osiguranju, zadužniča, naloga Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalogu za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznom i prekršajnom postupku. Fina će plijeniti novac s računa i na osnovi ‘svake druge odluke nadležnog tijela kojim se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe’. Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika provodit će se na novčanim sredstvima po svim računima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti i bez obzira na to ako u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima. Zapljena će se izvršavati najprije na računima, a zatim na oročenim novčanim sredstvima. Fina će davati naloge bankama za zapljenjenu onim redom kojim su računi navedeni u osnovi za plaćanje, na način da se zapljena izvršava na svim računima u pojedinoj banci. Ako u rješenju o zapljeni nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, ovrha se provodi redom počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun, prema podacima iz Jedinstvenog registra računa. Ako osnova za plaćanje nije izvršena na računima, a ovršenik ima oročena novčana sredstva, osnova za plaćanje izvršava se na oročenim novčanim sredstvima.

Vođenje ovrha nije jedina novost u djelokrugu Finina rada. Fina je suradnjom s CrediFlexom ‘upala’ u svijet kreditiranja, a nije joj mrsko ni upletanje u telekomunikacijski sektor s mrežom HITRONet. U Fini kažu kako je to dio procesa restrukturiranja poslovanja koji je iznjedrio ‘Tranzicijsku strategiju 2009. – 2012.’, pokrenuo projekt za efikasno upravljanje s FINA nekretninama, smanjio troškove poslovanja (među ostalim otpuštanjem 792 ‘prekobrojnih’ zaposlenika) te proveo promjene koje su utjecale na poboljšanje poslovne učinkovitosti uz aktivan angažman sindikata. – Primjena ‘Tranzicijske strategije 2009. – 2012.’ donosi preobrazbu organizacije koja je poslovanje temeljila na monopolu u organizaciju koja poslovanje temelji na tržišnim načelima. U dosadašnjem razdoblju Fina se dokazala kao ključni partner državi u mirovinskoj reformi, obračunu, uplatama i nadzoru obveznih doprinosa, poreza i prireza, a također svih poslova državne riznice – poručuju iz Fine dodajući da su po uzdan partner i bankama, kao treća strana u pružanju usluga platnog prometa poslovnim subjektima i građanima u ime i za račun banaka, s obzirom na to da Fina ima razgranatu poslovnu mrežu sa zavidnim kapacitetima u tehnici i tehnologiji poslovanja.

Upravo zbog široke poslovne mreže počela je i suradnja s CrediFlexom kao rezultat dugogodišnje suradnje sa Splitskom bankom, koja je započela još 2003. kada se Splitska banka počela širiti otvarajući poslovnicu unutar Fininih poslovnih prostora: – Fine su poslovnice isključivo distribucijski kanal koji, u ime i za račun CrediFlexa, odobrava građanima gotovinske kredite. Kada govorimo o telekomunikacijskoj mreži za tijela državne uprave (HITRONet), Fina nije njezin formalni vlasnik, nego je to Republika Hrvatska. U ime Vlade tom mrežom upravlja Središnji državni ured za e-Hrvatsku. HITRONet je privatna Vladina mreža. Fina je isporučitelj HITRONet sustava i njegovih usluga te formalni vlasnik hardvera i softvera. Svoje usluge, vezane uz HITRONet, Fina ne obavlja na tržišnoj osnovi i one nisu javno dostupne. Stoga Fina nije na popisu komercijalnih operatera – tumače svoj novi položaj u Fini. Fina je, kako sami tvrde, iz monopolističkih voda zaplivala tržišnima. Možda i jest, ali uz veliku potporu države, što dodjela posla provođenja ovrha i HITRONet nedvojbeno potvrđuju. Neki su ipak ‘jednakiji’ od drugih.