Iako je zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta projekt gradnje LNG terminala u Omišlju prolongiran za 2017., članice konzorcija i ne pomišljaju odustati od projekta nakon što je dobio većinu ključnih administrativnih dozvola.
Nakon više od godinu dana čekanja hrvatske kompanije Ina te HEP i Plinacro, čiji su interesi zastupljeni u tvrtki LNG Hrvatska osnovanoj u lipnju 2010., napokon su odlučile pokrenuti proces ulaska u Adria LNG konzorcij. No crni se scenarij, prema kojem se početak rada omišaljskog LNG terminala predviđen za 2014. prolongira, nažalost, ostvario.
Najave o odgođi razumljive su, mišljenje je energetskih stručnjaka, ponajprije zbog globalne ekonomskih krize zbog koje se u posljednjih 18 mjeseci smanjila potrošnja plina, a time povećao i višak na tržištu. Tako mnogi investitori velikih plinskih projekata koje očekuje izrada projektne dokumentacije ili donošenje konačne odluke o ulaganju ozbiljno razmatraju odgodu projekta da bi se izbjegla daljnja prezasićenost tržišta.
Investitori projekta su nakon podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole koju su zastražili u svibnju ove godine i očekuju je do kraja 2010. revidirali projektni plan. Početak rada LNG terminala ne očekuje se prije 2017. – ističu i u Adriji LNG-u, konzorciju sa sjedištem u Zagrebu, gdje je i osnovan potkraj 2007., ponajviše zbog tadašnje situacije na tržištu plina u Europi, a posebno zbog osiguranja alternativnog i pouzdanog izvora dobave plina nakon prve rusko-ukrajinske krize 2006.
Unatoč prolongiranju projektnih rokova važno je naglasiti da pregovori s hrvatskim partnerima nisu stali. Adria LNG počeo je pregovore s Inom, za koju je predviđeno 14 posto udjela u vlasništvu konzorcija, a uskoro očekuju početak pregovora i s tvrtkom LNG Hrvatskom koja će imati udio od 11 posto. Pregovori će se voditi odvojeno jer je Vlada odlučila da tvrtke u 100-pototnom vlasništvu države trebaju nastupati zajedno, a da Ina prema konzorciju nastupa samostalno.
U HEP-u potvrđuju da je teško odrediti koliko će trajati proces uključivanja u društvo Adria LNG, no pretpostavljaju da će biti dovršen tijekom ove godine. Plinacro, HEP-ov ravnopravni partner u tvrtki LNG Hrvatska, također potvrđuje da je spreman za početak pregovora o ulasku u konzorcij, a što se tiče visine ulaganja u projekt vrijedan više od milijardu eura, iznos će se moći utvrditi nakon što se zajednički obavi dubinsko snimanje poslovnih knjiga Adrije LNG-a.
Postigne li se sporazum s hrvatskim partnerima, vlasnički udjeli sadašnjih članova konzorcija (E.ON Ruhrgas iz Njemačke, austrijski OMV, francuski Total i Geoplin iz Slovenije) smanjiti će se proporcionalno. Od osnivanja Adrije LNG-a vlasnička struktura već se jednom promijenila. Potkraj prošle godine njemačka kompanija RWE odlučila je povući svoj vlasnički udio u projektu Adrije LNG-a. Kako je navela u priopćenju, povlačenje je posljedica revizije globalnih poslovnih aktivnosti vezanih za LNG. Ostale članice konzorcija preuzele su vlasnički udio RWE-a, a u konzorciju naglašavaju da odluka RWE-a nije imala nikakav utjecaj na daljnju realizaciju projekta.
Na to pak ne utječe ni činjenica što neke od članica konzorcija sudjeluju i drugim projektima. Tako E.ON ima rezervirane kapacitete u nekoliko LNG terminala u EU, kao što su Huelva, Bercelona i Isle of Grain, a ima i rezervirane kapacitete i sudjeluje u gradnji LNG terminala u Livornu. Total pak ima udjele u brojnim postrojenjima za ukapljanje. No prijetnja su svakako konkurentska LNG projekti u regiji, posebno talijanski, s obzirom na to da Adria LNG velikim dijelom računa na talijansko tržište.
Osim promjena u projektnim rokovima promjene dolaze i u kadrovskoj strukturi. Mertl potkraj lipnja odlazi na novo radno mjesto unutar E.ON Ruhrgasa, a na njegovo mjesto dolazi Susan Georgija Šelendić, dosadašnja operativna direktorica za financijske, pravne i kadrovske poslove u Adrijii LNG-u. Vezano za broj zaposlenih, prema podacima Poslovne Hrvatske u 2008., Adria LNG imao je četiri zaposlenika, u prošloj godini pet, a kako navode u konzorciju, u skladu s najnovijim promjenama u projektom planu i odlukom svojih članova da konačnu odluku o ulaganju neće donijeti prije 2013., broj zaposlenika i suradnika uskoro bi se trebao smanjiti na tročlani tim.
Što se pak tiče samih prihoda, konzorcij je registriran kao tvrtka za izradu studija i ne posluje kao klasična tvrtka, što znači da do početka operativne faze posluje isključivo s troškovima. To podrazumijeva troškove za, primjerice, izradu studija, projektne dokumentacije, različitih ekonomskih i financijskih modela te financiranje osoblja. Tako su ukupni rashodi Adrije LNG-a u 2009. iznosili 6,2 milijuna eura.
Iako su najave o odgođi razumljive, neki od stručnjaka izražavaju sumnju te vjeruju da postoji velika šansa da cjelokupni projekt propadne. U Adrijii LNG-u su pak optimistični te smatraju da je bez obzira na trenutačnu nepovoljnu situaciju teško očekivati da bi ijedan investitor odustao od projekta nakon što je stekao većinu ključnih administrativnih dozvola.
Odustajanje od takvog projekta i eventualni premještaj na drugu lokaciju za svaku bi kompaniju značilo nove goleme troškove jer su uvjeti koje je propisalo Ministarstva zaštite okoliša tako povoljni da je teško očekivati da bi ijedan investitor ikada više mogao dobiti iste uvjete. Naime, rješenje o prihvatljivosti zahvata gradnje LNG terminala dobili su za samo 15 mjeseci, a investitori LNG projekata u drugim zemljama bili bi presretni zbog takve brzine događaja.
Usporedbe radi, Gas Natural, koji želi izgraditi LNG terminal pokraj Trsta, pokrenuo je postupak procjene utjecaja na okoliš 2006. i još nije dobio odobrenje regije. Upravo će izdavanje lokacijske dozvole i formalno potvrditi ove uvjete, što je najvažnije jamstvo da će LNG terminal u budućnosti uistinu biti sagrađen u Omišlju.
Dodatna je prednost omišaljskog projekta činjenica da on uživa čvrstu potporu hrvatske Vlade te šire javnosti pa bi svaki investitor veoma teško donio odluku da se odustane od projekta u tako povoljnoj ulagačkoj klimi – zaključio je čelnik projekta koji hrvatskom gospodarstvu u razdoblju od 30 godina može generirati stabilne prihode od 1,3 milijarde eura.
