Nakon što je Pevec izdavao mjenice bez pokrića, i Vlada je seljacima umjesto novca za poticaje obećala mjenice. U 2010. izdat će ih se 60 tisuća, no vrijednost će im biti 15 posto manja nego lani.
Dok se u javnosti zbog slučaja Pevec i dvoboja seljaka i Vlade mjenice nisu ponovno potegnule kao instrumenti naplate, većina je običnih ljudi vjerojatno pomislima da su nestale s financijskog tržišta – s Agrokomercom i Fikretom Abdićem Babom. No iznosi koji i dan-danas uza sve druge bezgotovinske načine plaćanja kruže mjenicama baš nisu zanemarivi. Peveci su tako uspjeli prevariti dobavljače za čak 143 milijuna kuna. Mjenice bez pokrića izdavali su od lipnja 2009. s dospijecem naplate od rujna prošle godine do siječnja ove. Problem je što su mjenice izdavali svjesni da u trenutku naplate za njih neće imati pokrića. Bračnome paru za to prijeti od godine do osam godina zatvora. Hoće li takva sudbina snaći i Vladu koja je seljacima umjesto novca za zaostale poticaje obećala mjenice? Sigurno neće, no seljacima su se upalile lampice u trenutku kad im je umjesto mjenica na adresu stigao običan papir. Mjenice bi, naime, trebale osigurati naplatu 205 milijuna kuna zaostalih poticaja, no seljac već u pripremi drže traktore ako se doista pokaže da su obavijesti o pravu na isplatu poticaja upravo to – ništa više od obavijesti. Doduše, premijerka Jadranka Kosor već je razglasila da će se provesti ljetni rebalans proračuna dijelom i zbog isplate poticaja i odšteta seljacima, pa za traktore vjerojatno neće biti potrebe.
Mjenice kao sredstvo plaćanja očito nisu izumrle. Prema podacima Hrvatske narodne banke, koja vodi evidenciju o platnom prometu, njihova količina i broj te vrijednost njihovih transakcija pada. Godine 2008. hrvatskim su financijskim sustavom kružile 73.684 mjenice kojima je izvršeno gotovo 98 tisuća transakcija vrijednih otprilike 7,3 milijarde kuna. Godinu dana poslije, dakle 2009., broj je mjenica u sustavu pao na 57.042. Smanjene su i transakcije kojima je ukupno protrgovano otprilike 5,8 milijardi kuna. Kakvo je stanje ove godine? Podaci za prvo tromjesečje 2010. pokazuju da bi broj mjenica mogao ostati ‘na tragu’ prošlogodišnjih. Naime, u tri mjeseca izdano ih je 15.505, pa ako bi nastavile rasti jednako dinamikom, do kraja godine moglo bi ih biti 60-ak tisuća. No vrijednost transakcija iz godine u godinu ipak pada.
Biovegine potrebe to još nije dovoljno jer je prošle godine mogao raditi samo osam mjeseci; ove pak godine planira desetomjesečnu proizvodnju. Mrkvu, krumpir i luk za Biovegu planiramo proizvoditi cijelu godinu – kaže Rosipal. Planira postati hrvatski lider u korjenastom povrću, ali i u voću. Inače, svu neprodanu robu i ostatke od čišćenja ne baca, nego daje kao hranu životinjama koje također ekološki uzgaja, poput crne slavonske svinje. Poput Rosipalovih ni obitelji Tihane Veselić, koja pokraj Siska ima ekoproizvodnju pekmeza, sokova, zimnice i svježeg voća na 10 hektara, to nije posao od kojeg bi dobro zarađivala, zato egzistenciju osigurava radeći u lokalnoj tvrtki. Ipak, vjeruje u taj način proizvodnje. Razgovor smo vodili upravo na imanju koje Veselić planiraju unajmiti. Sin je završio srednju školu i želio bi se time baviti, zato sada tražimo zemlju – kaže Tihana Veselić. Njihova proizvodnja sezonska je, zato robu prodaju u Biovegi od lipnja do studenoga, a zimi im je glavni proizvod pekmez.
