Deficitarni kadar

Svjetska industrija obnovljivih izvora energije i učinkovitosti ima 10 milijuna zaposlenih, a ekološko poslovanje neizbježno otvara nova radna mjesta. U Hrvatskoj najveću mogućnost zapošljavanja ipak nudi sektor biomase.

Američki predsjednik Barack Obama početkom ove godine najavio je pokretanje 17 tisuća zelenih poslova i za to namijenio 2,3 milijarde američkih dolara, čime ne planira samo stvoriti nova radna mjesta nego razviti ekonomiju. Obama je vrlo rano prepoznao taj potencijal i kao jedan od glavnih stupova predizborne kampanje istaknuo tzv. zelene poslove u energetici te najavio da će, bude li izabran, omogućiti stvaranje pet milijuna novih poslova u sljedećih deset godina. U to će se uložiti više od 200 milijardi dolara. Takva politika već daje prve rezultate. Tim će programom SAD, kako objašnjava Robert Pašičko, stručnjak za razvoj projekata pri UNDP-ovu Programu gospodarenja okolišem, preuzeti primat u borbi protiv klimatskih promjena pa bi se trebao riješiti ovisnosti o uvozu nafte, koji kreira njegovu vanjsku politiku.

Da nije isključen razvoj ekonomije investiranjem u zelene poslove, pokazuje i istraživanje prema kojem, kako navodi Pašičko, svaki izgubljeni posao u industriji fosilnih goriva rezultira s pet do osam novih poslova u zelenoj industriji. Studija UN-ove mreže za razvoj (UNDP) ‘Zeleni poslovi u energetici’ namjerava pokrenuti diskusiju o zelenim poslovima, odnosno uporabi potencijala obnovljivih izvora energije i energetskoj efikasnosti radi domaćeg zapošljavanja, podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i smanjenja emisija stakleničkih plinova. O tome je li moguće da se i u Hrvatskoj razviju takva zanimanja, Pašičko ne dvoji, no pitanje je hoćemo li iskoristiti tu mogućnost. To pitanje, doduše, vrijedi i za ostatak svijeta.

Sada je potrebno zajedničko djelovanje ne samo politike i gospodarstva nego i banaka, sindikata, lokalnih zajednica, civilnog društva, šire javnosti… Za rezultate je potrebno vrijeme pa je nužno početi odmah jer nam se neće pružiti druga prilika – upozorava Pašičko. Potencijal je, kaže, velik, i za uporabu obnovljivih izvora i za razvoj ljudskih potencijala. Pokazuju to velike tvrtke poput Končara ili udruženja malih tvrtki poput klastera Inteligentna energija.

Uostalom, propadne li primjerice brodogradnja, više od deset tisuća radnika kvalificiranih za proizvodnju obnovljivih izvora naći će se na tržištu rada. Nužno je unaprijed imati alternativu za njih – upozorava Pašičko.

No možda bi trebalo radovati to što je korak prema zelenim tehnologijama dobio zamah jer neke grane obnovljivih izvora energije već godinama imaju 20 do 30-postotni porast tržišta. Budući da će posljedice klimatskih promjena biti sve vidljivije a fosilnih goriva biti sve manje, tržište obnovljivih izvora energije nastavit će rasti.

Zanimljivo je kako u UNDP-u vide razvoj budućih zelenih poslova, zapravo je zanimljiv raspon od proizvodnih djelatnosti do onih uslužnih. Tako su među desetak budućih najunosnijih poslova ponajprije projektanti, instalateri i serviseri sunčevih toplinskih sustava za pripremu (grijanje) tople vode i kasnije grijanje prostora. Za njima svoje mjesto pod suncem sigurno će naći proizvođači sunčevih toplinskih sustava i visokoučinkovitih peći na biomasu. Riječ je o proizvodnji peleta i briketa, tj. o sušenom komprimiranom drvnu, drvnoj sječki i drvnoj cjepanici. Ni izvođači energetskih pregleda (audita – pregledavanje energetskih svojstava zgrade) i certificiranja klase energetske efikasnosti u zgradarstvu neće biti zabilježeni za potražnjom kao ni stručnjaci niskoenergetske i pasivne gradnje u smislu projektiranja i izvedbe zgrade koje troše minimalnu energiju ili same proizvode vlastitu energiju.

Razvoj svake djelatnosti prati i razvoj one vezane uz nju pa će na svoje doći i savjetnici za razvoj ESCO, kreditnog ili leasing-financiranja energetskih projekata u kućanstvima kao što su niskoenergetska gradnja, poboljšanje energetske efikasnosti u stambenim jedinicama ili instalacija obnovljivih izvora energije. Nikako se ne smiju zaboraviti, upozoravaju u UNDP-u, ni stručnjaci za urbano energetsko planiranje. To je planiranje na više razina poput gradskog planiranja energetskoga održivog prometa, toplinske i električne energije… kao i školovanje termotehničara, tj. stručnjaka za projektiranje i održavanje toplinskih mreža (područnog grijanja).

Vrlo važna zelena zanimanja jesu i projektiranje i proizvodnja inteligentnih sustava regulacije i upravljanja distribuirane proizvodnje energije, kao što je proizvodnja iz obnovljivih izvora energije, te sustava inteligentnog upravljanja potrošnjom energije. Osim toga u urbanim sredinama ljudi će se sigurno koristiti električnim vozilima, isprva ponajprije za vožnju u gradskim uvjetima do 50-ak kilometara na dan – veli Pašičko.

Dodaje da će osim spomenute proizvodnje i distribucije nove biomase (peleti, briketi…) važno zanimanje biti proizvodnja biogoriva (bioetanol, biodizel), a dobro će prolaziti i stručnjaci za trgovanje CO2 emisijama i energetsko planiranje u tvrtkama.

Samo iz ovoga energetskog pojasa vidljivo je da se ovim poslom neće moći baviti svatko i da će baš zbog deficitarnog kadra ti poslovi u budućnosti biti dobro plaćeni.

Osim ovog oblika energije naš organizam treba energiju u obliku hrane, a kad govorimo o tome, mnogi smatraju da je budućnost prehrane u uporabi tzv. ekoloških proizvoda. To je još jedna vrsta zelenih poslova i poput energije ima niz podzanimanja. Da je organska hrana zdravija od konvencionalno proizvedene, ističe Hana Klain, voditeljica odnosa s javnošću u Biovegi, tvrtki koja u ponudi ima domaće i svjetske cjelovite ekološke proizvode.

Za pripremu svakodnevoga zdravog i kvalitetnog obroka nužno je znati da povrće i voće nakon organskoga gnojenja ima mnogo više vrijednih tvari nego iste biljke gnojene mineralnim ili umjetnim gnojivom – kaže Klain. Potkrepljuje to podacima da takve biljke sadrže više vitamina C, relativnog sadržaja bjelančevina, ugljikohidrata, kalija, kalcija, fosfora i željeza.

Održavajući tlo zdravim i bogatim, kaže Klain, i biljke su zdravije i otpornije na bolesti i napade kukaca. No ako se broj kukaca naglo poveća, problem će se prvo pokušati riješiti njihovim prirodnim neprijateljima koji će ih istrijebiti. Drugi je način ometanje razmnožavanja i postavljanje raznih zamki i zabrana.

Ako to ne bude učinkovito, izdavač certifikata može odobriti primjenu biljnih ili drugih netrajnih pesticida s popisa dopuštenih supstancija, i to pod vrlo oštrim uvjetima. Takvi biljni preparati pripremaju se isključivo od biljaka i veoma se brzo razgrađuju pod djelovanjem sunčeva svjetlosti i kisika – objašnjava Klain. U Hrvatskoj mnogi još nisu prepoznali važnost organske hrane pa njezina proizvodnja kao zeleni posao baš i ne cvjeta. Primjedbe se uglavnom odnose na višu cijenu, ali katkad na okus, o čemu pak Klain ima svoje mišljenje.

U Biovegi mislimo da je organska hrana ukusnija od one uzgojene konvencionalnim načinom, a s nama su suglasni i brojni šefovi kuhinja dijeljem svijeta. Osim toga zdrav nam razum govori da biljke koje rastu na zdravom, bogatom tlu moraju rodit plodom odličnog okusa – uporan je Klain.

UNDP-ova studija iznosi tvrdnju da svjetska industrija obnovljivih izvora energije na godinu raste brzinom većom od 30 posto, a tijekom 2008. u Europskoj uniji instalirano je više vjetroelektrana od bilo kojeg drugoga energetskog izvora. Trenutačno u svijetu ima više od 2,3 milijuna zaposlenih u području obnovljivih izvora i sedam milijuna u području energetskih učinkovitosti. Kad je riječ o Hrvatskoj, već uvozimo više od 50 posto energije, a procjene su da ćemo u 2020. godini uvoziti gotovo 70 posto. U 2007. premašili smo, prema Protokolu iz Kyota, za tri milijuna tona emisiju stakleničkih plinova i ako je ne smanjimo do 2012., energiju ćemo morati kupiti na tržištu. Osim toga u studij se navodi da je biomasa sektor koji u Hrvatskoj nudi najveću mogućnost zapošljavanja. U svakom slučaju prostora za razvoj zelenih poslova svakako će biti, ponajprije u razvijenim zemljama, a onda u onima poput Hrvatske. No vrijedi se odazvati Pašičkovu pozivu da se onaj tko ima afinitet prihvatiti posla i pripremi za budućnost.