Deficitarni kadar

Projektanti, instalateri i serviseri sunčevih toplinskih sustava obavljaju poslove pripreme (grijanja) tople vode i kasnije grijanja prostora. Izvođači energetskih pregleda bave se poslovima audita, pregledavajući energetska svojstva zgrade i certificirajući klasu energetske efikasnosti u zgradarstvu. Stručnjaci niskoenergetske i pasivne gradnje projektiraju i izvode zgrade koje troše minimalnu energiju ili same proizvode vlastitu energiju. Savjetnici za razvoj modela ESCO, kreditnog ili leasing-financiranja energetskih projekata u kućanstvima pružaju konzultantske usluge za niskoenergetsku gradnju, poboljšanje energetske efikasnosti u stambenim jedinicama ili instalaciju obnovljivih izvora energije.

Stručnjaci za urbano energetsko planiranje obavljaju poslove na više razina, uključujući gradsko planiranje energetskog održivog prometa, toplinske i električne energije. Termotehničari se bave projektiranjem i održavanjem toplinskih mreža, dok projektanti i proizvođači inteligentnih sustava regulacije i upravljanja distribuirane proizvodnje energije rade na proizvodnji iz obnovljivih izvora energije i sustava inteligentnog upravljanja potrošnjom energije. Integratori primjene električnih vozila u urbanim sredinama fokusiraju se na vožnju u gradskim uvjetima, dok proizvođači i distributeri nove biomase skupljaju drvenu sječku i cjepanice, stvarajući pelete i brikete, te uzgajaju bilje za proizvodnju biogoriva. Stručnjaci za trgovanje CO2 emisijama bave se energetskim planiranjem u tvrtkama.

Razvoj svake djelatnosti prati i razvoj one vezane uz nju, pa će na svoje doći i savjetnici za razvoj ESCO, kreditnog ili leasing-financiranja energetskih projekata u kućanstvima. Stručnjaci za urbano energetsko planiranje također će biti važni, jer se bave planiranjem na više razina, uključujući gradsko planiranje energetskog održivog prometa, toplinske i električne energije. Školovanje termotehničara, stručnjaka za projektiranje i održavanje toplinskih mreža, također će biti ključno.

Vrlo važna zelena zanimanja uključuju projektiranje i proizvodnju inteligentnih sustava regulacije i upravljanja distribuirane proizvodnje energije, kao i proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. U urbanim sredinama, električna vozila će postati sve popularnija, posebno za vožnju u gradskim uvjetima do 50-ak kilometara na dan. Osim proizvodnje i distribucije nove biomase, važno zanimanje bit će i proizvodnja biogoriva, dok će stručnjaci za trgovanje CO2 emisijama i energetsko planiranje u tvrtkama imati dobru perspektivu.

Iz ovog energetskog pojasa jasno je da se ovim poslom neće moći baviti svatko, a zbog deficitarnog kadra ti poslovi će u budućnosti biti dobro plaćeni. Osim ovog oblika energije, naš organizam treba energiju u obliku hrane, a mnogi smatraju da je budućnost prehrane u uporabi ekoloških proizvoda. To je još jedna vrsta zelenih poslova koja ima niz podzanimanja. Hana Klain, voditeljica odnosa s javnošću u Biovegi, ističe da je organska hrana zdravija od konvencionalno proizvedene.

Za pripremu svakodnevnog zdravog i kvalitetnog obroka nužno je znati da povrće i voće nakon organskog gnojenja imaju mnogo više vrijednih tvari nego iste biljke gnojene mineralnim ili umjetnim gnojivom. Takve biljke sadrže više vitamina C, relativnog sadržaja bjelančevina, ugljikohidrata, kalija, kalcija, fosfora i željeza. Održavajući tlo zdravim i bogatim, biljke su zdravije i otpornije na bolesti i napade kukaca. Ako se broj kukaca naglo poveća, problem će se prvo pokušati riješiti njihovim prirodnim neprijateljima, a ako to ne bude učinkovito, može se odobriti primjena biljnih ili drugih netrajnih pesticida pod vrlo oštrim uvjetima.

U Hrvatskoj mnogi još nisu prepoznali važnost organske hrane, pa njezina proizvodnja kao zeleni posao ne cvjeta. Primjedbe se uglavnom odnose na višu cijenu, ali Klain smatra da je organska hrana ukusnija od one uzgojene konvencionalnim načinom. UNDP-ova studija iznosi tvrdnju da svjetska industrija obnovljivih izvora energije na godinu raste brzinom većom od 30 posto, a tijekom 2008. u Europskoj uniji instalirano je više vjetroelektrana od bilo kojeg drugog energetskog izvora.

Trenutačno u svijetu ima više od 2,3 milijuna zaposlenih u području obnovljivih izvora i sedam milijuna u području energetskih učinkovitosti. U Hrvatskoj već uvozimo više od 50 posto energije, a procjene su da ćemo u 2020. godini uvoziti gotovo 70 posto. Prema Protokolu iz Kyota, u 2007. godini premašili smo emisiju stakleničkih plinova, a ako je ne smanjimo do 2012., energiju ćemo morati kupiti na tržištu. Biomasa je sektor koji u Hrvatskoj nudi najveću mogućnost zapošljavanja, a prostora za razvoj zelenih poslova svakako će biti, ponajprije u razvijenim zemljama, a zatim i u onima poput Hrvatske.