ZLATKO ROGOŽAR: HŽ Cargo od željezničkog vozara do logističara i teretnog operatera!

Prema istraživanjima Američke udruge za istraživanje slučajeva prijevara, samo se u SAD-u zbog prijevara i korupcije unutar kompanija proteklih godina procjenjuju prosječni gubici na 600-tinjak milijardi dolara.

• Prema izvješćima PricewaterhouseCoopersa, gubici zbog prijevara u svijetu su od 2003. porasli za više od 50 posto. Zbliženi slučajevi mita i korupcije porasli su više od 70 posto, pranje novca 133 posto, a krivotvorenje podataka u financijskim izvješćima za više od 140 posto – kaže Igor Gregurec, savjetnik u Sektoru savjetodavnih usluga KING ICT-a.

Istraživanje KPMG-a u Velikoj Britaniji za prošlu godinu pokazalo je kako je iznos otkri- venih prijevara bio 1,3 milijarde funti. U toj je zemlji prošle godine zabilježen i znatan porast u gospodarskom kriminalu javnog sektora.

• Nedavno istraživanje tvrtke Symantec Corp otkrilo je kako je, kada je riječ o cyber kriminalu, u kojem je najpopularnije trgovanje podacima o kreditnim karticama i bankovnim računima, vrijednost samo onih podataka koji su javno oglašeni putem web-foruma i stranica pretazi 276 milijuna dolara. Cjelokupno svjetsko crno tržište podacima kreditnih kartica od srpnja 2007. do lipnja 2008. procijenjeno je na 5,3 milijarde dolara – kaže Gregurec.

Cijena ukradenih podataka po pojedinoj kreditnoj kartici na crnom tržištu plaća se od 10 centi do 25 dolara, s popustom pri kupnji veće količine podataka. Kako kaže Gregurec, s obzirom na situaciju na svjetskoj razini nije dvojbeno zašto je administracija Baracka Obame u ovoj godini za 50 posto povećala proračun za sprečavanje i oporavak od korupcije i prijevara.

• Rezultat kriminala menadžmenta i službenika jest gubitak imovine, gubitak povjerenja partnera i investitora te nepouzdanost financijskih informacija.

Mjere koje se implementiraju radi umanjenja rizika za kritične informacije moraju biti poslovno isplative, tj. njihov trošak implementacije ne bi smio biti veći od vrijednosti same informacije koja se štiti. Njihovo preventivno djelovanje sa stajališta potencijalnih napadača mora ponovno imati učinak da njima učini neisplativim pokušaje napada – kaže savjetnik u Sektoru savjetodavnih usluga King ICT-a Igor Gregurec i dodaje da često menadžment-kompanija pri ulaganju u informacijsku sigurnost ne obraća dovoljno pozornosti na činjenicu da je sustav zaštite kritične informacije snažan koliko i najslabija karika u istom.

Primjerice, osobe odgovorne za informacijsku sigurnost najčešće se uspostavljaju unutar IT sektora, a ne na razini korporacije, pa se u skladu s time i najviše tehničkih mjera ulaže u zaštitu pojedine aplikacije ili pojedinog sektora kompanije. No čim informacija pređe u drugi sektor, tu prestaju i mjere zaštite.

Informacije su danas najvažnija imovina svake kompanije koju insajderi mogu zlorabiti. Zbog toga bi mogao biti ozbiljno narušen neki od tri osnovna parametra informacijske sigurnosti – povjerljivost, integritet ili raspoloživost, što bi stvorilo znatne gubitke u poslovanju, kompanija bi bila izložena sudskim tužbama, odnosno u krajnjim slučajevima, kao kod Enrona, doživjela bi krah.

• Neki tipični primjeri kritičnih informacija koje mogu biti meta zlonamjernih napada jesu stavke pojedinih ugovora, povjerljivi podaci o klijentima, podaci vezani uz istraživanja u koja su ulagana velika sredstva, podaci o financijskom poslovanju i drugi vezani uz specifično područje djelatnosti kompanija – kaže Gregurec.

Njegov kolega iz KING ICT-a Marko Jertec, takođe savjetnik, navodi nekoliko primjera poput Société Généralea koji je pretrpio gubitak od 4,9 milijardi eura zbog provođenja nelegalnih transakcija njihova zaposlenika koji je ujedno imao duboka tehnička znanja o implementiranim kontrolnim procedurama jer je prethodno radio na takvom radnom mjestu unutar te banke.

• Drugi zanimljiv primjer jest banka RBS koja je u studenom 2008. pretrpjela gubitak od devet milijuna dolara, i to zbog toga što je zaposlenik te banke nakon inicijalnog kontakta te ‘probnog’ razdoblja, tijekom kojeg se zaposlenik morao potvrditi kao pouzdan, dostavio podatke kriminalnoj skupini iz Rusije koja je elektroničkim putem nakon toga mogla prebaciti tuđi novac na bankovne račune pod njihovim nadzorom i podignuti novac. Zaposlenik je to učinio zbog provizije – kaže Jertec, a Gregurec dodaje da zato nije slučajna odluka administracije Baracka Obame što je u 2010. za 50 posto povećala proračun za sprječavanje i oporavak od korupcije i prijevara.

Radeći s hrvatskim kompanijama Gregurec je primijetio tri rizika informacijske sigurnosti koji ostavljaju znatan prostor za zlonamjerne aktivnosti. Jedan je curenje povjerljivih informacija kompanije prema dobavljačima i trećim stranama odgovornima za održavanje kritičnih poslovnih aplikacija zbog njihovih prekomjernih ovlasti na tim sustavima te nekontroliranog pristupa povjerljivim informacijama. U takvoj situaciji kompanija može i ne znajući postati predmet napada konkurencije koja je kupila povjerljive informacije od dotičnog dobavljača te iste iskoristila za preotimanje određenoga tržišnog udjela.

Također je česta situacija izostanak adekvatnog upravljanja sistemskim zapisima, odnosno zapisima aplikacija te i bilo kakvo drugo bilježenje provođenja pojedinih kritičnih aktivnosti ili poslovnih događaja, čime se ostavlja mogućnost da potencijalni napadač počini zlonamjerne aktivnosti i pritom ne otkrije svoj identitet. I rizik od krađe kritičnih prijenosnih računala ili prijenosnih medija za pohranu podataka, primjerice od predsjednika uprave, može isto tako imati štetan utjecaj na poslovanje.

Studija koju su nedavno u Americi proveli CSI.

Budimpešta koji smo vam najavljivali, a od kolovoza počinje voziti kontejnerski vlak na relaciji Rijeka – Luka Leget. Veći dio rada u teretnom prijevozu odvija se na koridorskim pravcima. Da bismo na njima zadržali teret i povećali rad, uspostavljamo čvrste veze, odnosno ‘joint venture’ kompanije, s drugim partnerima. Na Koridoru 10 sa željeznicama Slovenije i Srbije, na Koridoru 5b sa Lukom Rijekom i RCG Mađarskom te na 5c sa željeznicom Federacije BiH, Lukom Ploče i većim privrednim subjektima – tvrtkama Aluminijem, Giklom, Mittalom.

• S obzirom na recesiju i gospodarsku stagnaciju to su jako dobre vijesti. Pokrenuli ste i promjene u kompaniji. – Da, gospodarska kriza ponukala nas je da provedemo i promjene u kompaniji. Od 15. siječnja 2010. provodimo prvu fazu restrukturiranja kojom utvrđujemo mjere i aktivnosti da bismo s jedne strane zadovoljili konačnog korisnika-kupca, a s druge strane sve zaposlenike. Postizanje tih ciljeva u konačnici rezultira dobivanjem konkurentne prednosti kompanije na tržištu. Izrađuje se i nova organizacija radnih mjesta, a u postupku su i pregovori o uvjetima za novi kolektivni ugovor.

• Prijekozičke tvrtke prve su osjetile krizu, kako kod nas tako i u zemljama u okruženju. Suradnjuje li s drugim željeznicama? – HŽ Cargo provodi niz aktivnosti da bi povećao svoje kvantitativne rezultate i bio što konkurentniji i prihvatljiviji u prijevoznoj kompaniji. Dobro surađujemo i sa željezničkim upravama u okruženju. Npr. potpisali smo sporazum o suradnji sa Slovenskom željeznicom, Željeznicom Federacije BiH, Republike Srpske i Željeznicom Srbije koji će rezultirati i savezom u punopravnom smislu sa svojom upravom i elementima gospodarskog subjekta. Takav savez omogućit će jedinstvenu prodajnu politiku, maksimalno iskorištavanje kapaciteta – danas je to više od 20 tisuća vagona, oko 350 vučnih jedinica i više od 50 milijuna tona robe – te znatno smanjenje troškova poslovanja. Cilj tog sporazuma jest i što više robe s cestovnog prijevoza prebaciti na željeznicu i surađivati s krajnjim klijentima jer će u konačnici i usluga željezničkog prijevoza za korisnika biti povoljnija te će i cijena finalnog proizvoda biti niža, a proizvod konkurentniji.

• Osjeti li se pozitivan pomak u poslovanju u odnosu na prošlu godinu? – U prvom kvartalu ukupni je pad sedam posto u odnosu na prošlu godinu, ali kvantitativni i kvalitativni pokazatelji sve su optimističniji. Iz mjeseca u mjesec bilježimo povećanje opsega rada, tako da je prognoza u ovom polugodištu pad od dva posto u odnosu na prošlu godinu. U travnju ove godine znatno se povećao i rad luka posebno u odnosu rad šibenske, bakarske i zadarske luke i dinamičnija je otopina i doprema sirovina i poluproizvoda. Na rezultat je u prvom kvartalu utjecao štrajk radnika Željeznice Federacije BiH i remont pruge, zato u ovom trenutku opseg rada Luke Ploče bilježi 50-postotni rast u odnosu na spomenuto razdoblje.

Pomaci u radu luka automatski utječu i na kvantitativne pokazatelje u željezničkom prijevozu, zato ne smijemo zanemariti da su luke i željeznice strateški partneri i obratno. Na rezultate rada utjecat će i urod žitarica, koji ne možemo prognozirati s obzirom na vremenske nepogode koje su snašle cijelu regiju.

• Jesu li gospodarski subjekti u Hrvatskoj prepoznali željeznicu kao svog partnera? – Da, ali ne dovoljno. Mnogi ne znaju da je željeznički prijevoz najpovoljniji oblik prijevoza i da će im se troškovi transporta uvelike smanjiti, pogotovo na većoj udaljenosti i za veće količine robe koju prevoze. Tomu je pridonijelo i nedovoljno komercijalno poslovanje. Upravo promjene u tvrtkama utjecat će i na veću aktivnost i angažman zaposlenika u prodaji. Ondje gdje ima mogućnosti s privrednim subjektima dogovaramo se o gradnji ili rekonstrukciji industrijskih kolosijeka radi toga da željezničku prugu dovedemo u proizvodne hale kao što ste to radi svagdje u svijetu.

• HŽ Cargo u svom vlasništvu ima i druge tvrtke. Koje? – Na prvome mjestu spomenuo bih tvrtku Agit, koja osim što nudi uslugu željezničkoga teretnog prijevoza nudi uslugu prijevoza paleta i komadnih pošiljaka kako željeznicom tako i cestovnim putem. Agit ima tvrtke kćeri u Srbiji, BiH i odnedavno u Austriji, tako da izravno gravitira prema tržištu od 25 milijuna korisnika. U stopostotnom su vlasništvu HŽ Carga i radionice za popravak i održavanje vagona u Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Čakovcu i tvrtka Ov s radionicama na raznim lokacijama u Hrvatskoj. U racionalizaciji poslovanja dvije su od spomenutih radionica predviđene za privatizaciju. Raspisivanje natječaja priprema se za drugu polovinu godine. U sklopu HŽ Cargove poslovnice u Slavonskom Brodu posluje pronaica željezničkih vagona i cisterni, jedinstvena u ovom dijelu Europe. Dovršili smo investicijski ciklus i osposobili je za ekološki sigurno pranje vagona, vučnih vozila i za autoci- sterne. Uslugu pronaice nudimo osim željeznicama u regiji i autoprijevoznicima, odnosno gospodarskim subjektima sa svojim voznim parkom. Kad sve zbrojimo, u HŽ Cargu i ovisnim društvima radi otprilike 3.500 zaposlenika. Možemo zaključiti da je za dobru poslovnu budućnost i konkurentnost u skorašnjoj liberalizaciji tržišta potrebno ispunjenje niz preduvjeta kao što su provođenje mjera restrukturiranja, modernizacija i nabava novih vagonskih kapaciteta te provedba zacrtanih planova.