Ako pogledamo po pojedinim financijskim sektorima, na listi najvećih je, iznenađujuće, najviše društava za leasing i faktoring. S kartičarskim kućama ukupno ih je 25, a ‘samo’ su 23 banke na listi najvećih.
Najprije smo bili sretni što nas je klasična financijska kriza, onakva kakva je poharala američko i europsko financijsko tržište, zaošišla. Hrvatske su banke zahvaljujući čvrstoj ruci regulatora (HNB-a) bile i ostale dobro kapitalizirane, pa ih je kriza samo okrznula. Država nije trebala financijski pomagati bankama, što više, banke su obilno financirale državu i njezine minuse. No kako se recesija počela širiti domaćim poduzećima (koja su lani ostvarila najlošije financijske rezultate u posljednjih osam godina), a dobit banaka rasla (iako znatno manjim stopama – profit je u prvom tromjesečju ove godine gotovo 10 posto manji nego u istom razdoblju lani), razumijevanja je za banke danas manje. I dok je mnogima krivo što se banke prilično dobro drže, ostatku financijske industrije ne cvjetaju ruže. Recesija je najviše pogoršala bilance leasing-društava, investicijskih fondova, pa i osiguravatelja. Unatoč tome većina se uspjela održati na listi 1000 najvećih, a ima i pridršćica.
Ako pogledamo po pojedinim financijskim sektorima, na listi je, iznenađujuće, najviše društava za leasing i faktoring. Zajedno s kartičarskim kućama ukupno ih je 25, a ‘samo’ su 23 banke na listi najvećih. Sveukupno je među 1000 najvećih 66 financijskih tvrtki. Iako su među bankama stvari odavno posložene, iznenađenja ipak ima. Mjerenje visinom ukupnog prihoda Erste&Steiermärkische banka pretekla je Raiffeisen i tako se smjestila na deveto mjesto (lani je bila 12.), a RBA je s 11. mjesta lani pala na 14. Logično, jer je Erste banka prihode uspjela povećati gotovo devet posto (na četiri milijarde kuna), a RBA je to uspjelo znatno manje, samo 2,2 posto. Nije zanemarivo ni to što se prošle godine šuškalo (glasine se ipak nisu pokazale točnima!) da su u problemima. Prvo i drugo mjesto financijskog sektora godinama je rezervirano za dvije najveće banke – Zagrebačku i Privrednu. Dok je PBZ zadržao šestu poziciju na ljestvici, Zagrebačka se poboljšala za jedno mjesto, pa je sada na 4. mjestu 1000 najvećih. Za 13 mjesta skočila je Hypo banka koja sada drži 18. poziciju na ljestvici. Nakon čišćenja bilance ukupni se prihod banke poboljšao nevjerojatnih 47 posto. Zatim slijede Société Générale, Hrvatska poštanska banka i HBOR na 35., 46., odnosno 94. mjestu. Sve su tri banke poboljšale svoje preklanjske pozicije, i to unatoč tome što su mahom ostvarile manje ukupne prihode. Začelje sektorske tablice drže Partner banka, koja se poboljšala za 135 mjesta (sada je 755.), Vaba banka skočila je čak 180 mjesta (na 769.), a Prva stambena štedionica je na 774. mjestu, što je 41 mjesto bolje nego godinu prije.
Iako osiguravajućim društvima od prošle godine, kada je kriza ozbiljno počela nagrizati pročišćene građane i tvrtke, lošije ide, na ljestvici 1000 najvećih održalo ih se 18. Pritom nije nevažno ni to što ih je čak 14 u gornjoj polovini ljestvice. Osiguravatelje predvodi Croatia osiguranje koje je i s nešto manjim prihodima nego godinu prije uspjelo poboljšati poziciju za tri mjesto i sada je na srednjem 13. mjestu. Slijede ga Euroherc i Allianz koji drže 84. i 86. mjesto. Najlošije je među starim igračima smješteno Helios Vienna Insurance društvo koje je na 638. poziciji, no i to je za 21 mjesto bolje nego godinu prije. Dobra je vijest to što su na ljestvicu pristigla i tri nova osiguravatelja koja do prošle godine nisu ulazila u kategoriju 1000 najvećih. To su HOK, Erste osiguranje i Cosmopolitan Life, koji drže 683., 790. i 835. poziciju.
