Potpisivanje peticije za referendum protiv izmjena Zakona o redu prerasta u plebiscit protiv Vlade. No dodaje da je Kosor prva koja je barem pokazala da nešto želi mijenjati. Ekonomisti takvo razumijevanje nemaju. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, poručuje da bi trebalo donijeti srednjoročni plan smanjenja javne potrošnje u kojem bi bilo točno kvantificirane uštede prema stavkama i rokovi za njih, kao što su to učinili Nijemci: – Tada bi i termin izbora te eventualna promjena vlasti manje utjecali na dinamiku i uspjeh fiskalne konsolidacije – preporučuje Šantić.
Damir Novotny i Guste Santini donose još poraznije ocjene vladanja: – Niti vidim strateško promišljanje niti iščitavam populizam, vidim tek posvemašnju dezorientiranost i nekonzistentnost. U svakoj odluci vlast kreće pa odustane pokazujući tako da doista ne zna što učiniti – kaže Novotny. – Kamo sreće da je riječ samo o populizmu. To bi značilo da vlast razmišlja, da ima plan. Bojim se da je Vlada izgubila sve kompase i kriterije. Ne zna što radi, sve je stihijski podređeno prikupljanju poreznih prihoda. Za ispunjenje zadaća iz Programa vlast treba puno energije, a energija je potrošena – uvjeren je Santini.
Šantić Vladi prigovara što su svi antikrizni potezi uključivali samo prihodnu stranu proračuna, a još nismo zabilježili veće prilagodbe na rashodnoj strani iako je najavljeno smanjenje povlaštenih mirovina u drugoj polovini godine: – (Ne)povjerenje investitora ne ostavlja mnogo prostora za ostvarivanje političkih ciljeva gospodarskom politikom. Vladin je program solidan temelj za strukturne reforme koje bi trebale dugoročno smanjiti javnu potrošnju i ulogu države u gospodarstvu. Međutim, potezi i mjere imali su kratkoročne ciljeve, ublažavanje pritisaka na rast proračunskog deficita. U dugom roku glavni rizici za proračun ostaju, a to su rast izdvajanja za mirovinski i zdravstveni sustav, pri čemu izostaje cjelovita reforma mirovinskog sustava. ‘Ad hoc’ izmjene poreznog sustava povećavaju nesigurnost i smanjuju poslovno povjerenje. Stoga je potrebna sveobuhvatna reforma poreznog sustava koja će rezultirati rastom konkurentnosti domaćih radnih snaga i dovesti do pravednijeg oporezivanja – poručuje Šantić.
Novotny primjećuje da se tek povremeno, prema dnevno-političkoj potrebi, pojedine mjere iz Programa izvlače iz konteksta i na njima se radi, no cjelina izostaje: – Osim što se populistički smanjuje RTV naknada i obećaje urediti povlaštene mirovine, vlast nije ni pokušala zagrebiti u rashode koji se ne odnose na mirovine i plaće. A tu je desetak milijardi kuna troškova, uključujući razne socijalne transfere u koje se ne usudi dirati. Osim istraživanja s pojedinim mjerama i potezima još ne vidim cijeli osmišljen paket na djelu. Prave namjere trebali bismo vidjeti u rebalansu proračuna, no čini mi se da Vlada uglavnom radi u korist svoje štete – procjenjuje Novotny.
Najtežu je presudu donio Santini, koji kaže da nije toliki optimist da bi zaključio kako je samo riječ o populizmu: – Populizam se rabi u dijelu u kojem treba amortizirati socijalni naboj koji svakodnevno jača. U tom smislu treba tumačiti i potez smanjenja RTV pretplate. No mnogo više zabrinjava nespremnost na povlačenje odlučnih, smirenih poteza.
Svi su potezi dosad potpuno kompromitirali Program, a on nema alternativu. Vlast bi morala definirati cilj, primjerice ograničiti deficit platne bilance na pet posto i tomu podrediti djelovanje. Mi nismo ni pokušali napraviti analizu učinaka pojedinih mjera. Vlada ne razumije kakve su posljedice pada proizvodnje za proračun, zašto se smanjuje deficit u trgovinskoj bilanci, kao ni to da će uvođenje poreza na imovinu dodatno dramatizirati situaciju. Nitko ne sagledava učinke mjera niti se o tome razmišlja. Vlada je zabila glavu u pijesak, ništa ne vidi niti razumije, pa se potezi donose i odnose, a to nije veličina, nego glupost – kritizira Santini.
