1. Inteligencija

Prijede neki je dan zaposlenicima New York Timesa na radnim stolovima osvanu memo u kojem ih jedan od urednika Phil Corbett uljudo moli da se prestanu koristiti riječju ‘tweet’. Corbett je, kao što stoji u dopisu, svjestan da digitalna terminologija ubrzano mijenja način na koji komuniciramo i da je potrebno prilagoditi se novim uvjetima.

Unatoč uvriježenome mišljenju da digitalna tehnologija ‘zaglupljuje’, sve je više stručnjaka uvjereni kako ona poboljšava kognitivne sposobnosti. Pritom ključ ‘bildanja’ sivih stanica neće biti sposobnosti pohranjivanja i usvajanja informacija, nego njihovo filtriranje i usustavljanje. Osim toga internet je zaslužan za ubrzavanje procesa usvajanja informacija.

Internet je zaslužan za zamah građanskog novinarstva, odnosno činjenicu da svaka pisma jedinka može stvarati medijski sadržaj. Iako postoje dvojbe o tome gubi li informacija tako na relevantnosti, činjenica je da kultura internetskog novinarstva jača kulturu pisanja i izražavanja stava, pa makar uz fiktivnu anonimnost.

Digitalizacija zdravstva jedan je od prioriteta nadležnih ministarstava i na globalnoj razini i na području domaćeg tržišta. Umrežavanje baza podataka donosi uštede u proračunu i povećava učinkovitost jer omogućava liječnicima da u realnom vremenu uz pomoć računalne i mobilne tehnologije reagiraju na promjenu zdravstvenog stanja pacijenta.

Iako tradicionalna tržišta, posebno domaće, kaskadu s usvajanjem digitalnih tehnologija, postoje naznake da će se u sljedećim godinama uvišestručiti broj online studenata. Predviđanja idu u smjeru transformacije tehnologije u učionicama, pa bi uskoro klasične ploče mogli zamijeniti ‘smart boardovi’, ploče s ‘touch screenom’ vezanim uz virtualni svijet.

Revolucija socijalnih mreža poput Twittera ili Facebooka olakšala je proces umrežavanja i održavanja kontakata te zamjenila brojne komunikacijske alate. Prema Sethu Godinu, umrežavanje različitih struktura na globalnoj razini transformira metode klasičnog ‘leadershipa’, olakšava i ubrzava širenje ideja, a i korekcije zbog brzih povratnih informacija.

Do nedavno pristup javnom govoru imao je veoma malen broj društvenih aktera, ponajviše onih koji su imali pristup tradicionalnim medijima, a danas je to omogućeno svima i u svako doba. Ta demokratizacija već sada poprilično drma političke i društvene strukture, a društveni autoriteti dobit će na težini ako u zemaljskom svijetu potvrde svoje virtualne stavove.

Brojne društveno odgovorne tvrtke i udruge civilnog društva među najvećim su dobitnicima digitalne revolucije jer virtualni svijet uvelike povećava učinkovitost njihovih kampanja i omogućava da globalne ciljeve ispunjavaju brže i učinkovitije nego što su to činili prije. Također, internet im pomaže u raspravljanju ‘greenwashera’ ili lažnih društvenih dobročinitelja.

Internetska tehnologija razmazila je potrošače koji lako, brzo i ‘glasno’ raskrinkavaju kompanije koje nisu ostvarile obećanja dana u marketinškim kampanjama. S obzirom na sve veću prisutnost korisnika u virtualnom svijetu, ali i činjenicu da se odluka o kupnji donosi na osnovi odobravanja članova virtualne grupe, pred marketingašima je izazov kako privući pozornost.

Prema nedavno provedenom istraživanju, na američkom tržištu Google generira nevjerojatnih 50-ak milijardi dolara prihoda bilo putem poznatih AdWordsea bilo putem virtualnih ekstenzija ‘zemaljskih’ tvrtki. U novo doba važno je zapamtiti kako ona ‘ako nisi na Googleu – ne postoji’ vrijedi za sve poduzetnike bez obzira kojem sektoru pripadaju.

Mijenjanje postavki privatnosti na najpopularnijoj socijalnoj mreži Facebook dalo je naslutiti kako je mrav tradicionalan koncept privatnosti internetskih korisnika i počinje virtualni reality show. Oni mlađi od 30 godina pomirili su se s nestankom anonimnosti i usvajaju elemente onoga što se zove ‘reputacijski menadžment’, odnosno upravljanje vlastitim imidžem.

Poslovno i privatno, ekonomski je prijatelj u alatima koji će servirati relevantne informacije, odnosno privući pozornost korisnika. Primjerice, industrija zabave svoje je profite lovila u slobodno vrijeme potrošača, potražnja za njihovim proizvodima ili uslugama ovisila je o raspoloživom vremenu. Danas pak internet briše granice poslovnog i privatnog, zato je jasno da virtualni svijet ne kapitalizira vrijeme, nego isključivo pozornost.

Virtualnom revolucionom jača uloga grupe i u donošenju vrijednosnih sudova, ali i kupnji. U posljednje vrijeme pred marketingašima stoji golem izazov kako angažirati potrošača, odaslati relevantnu i vjerodostojnu poruku a da ih grupe pritom ne kritiziraju.

Eksplozija javnoga govora, prema Tomislavu Medaku, teoretičaru s Multimedijalnog instituta, jedno je od ključnih fenomena digitalnog doba. Demokratizacija javnoga govora potomognuta digitalnim medijima ostavila je posljedice na gotovo svim segmentima suvremenog društva, bilo da je riječ o stvaranju novih ekonomskih modela, bilo o načinima na koji potrošači konzumiraju sadržaje bilo koje vrste.

Piratstvo je posljedica tehnološke promjene koja je omogućila izobilje i dostupnost kulturnih dobara. Piratstvo je samoorganizirano nastojanje da se kultura učini dostupnom na internetu. Ondje gdje tržišni akteri nisu bili spremni za nove tehnologije uskočili su internetski korisnici i sami stvorili najveći ikada dostupan arhiv kulturnih dobara.

Jednim se dijelom to može objasniti sveprisutnim fenomenom takozvanog astroturfinga – u kojem kompanije, političke stranke i slični formiraju lažne grupe potrošača. Donošenje odluke o kupnji na osnovi mišljenja grupe može postati i prilika za kompanije koje zahvaljujući internetu i manjoj privatnosti lakše dosegnu svoju ciljnu skupinu.

Uz pomoć aplikacija na društvenim mrežama jača emotivna komponenta odnosa potrošača prema brendu jer ih on rabi sa svojim prijateljima. Mi smo se u više navrata uvjerili u učinkovitost tog alata u poboljšanju imidža kompanije i porastu prodaje.

Riječ je o portalu KupiMe.hr, specijaliziranom za novi model grupne kupnje proizvoda ili usluga, koji je nedavno pokrenuo Vanja Sertić. Ukratko, s rastom broja zainteresiranih kupaca raste i popust na proizvode i usluge.

Na pitanje misli li da će društvene mreže biti krive zbog erozije društvenih vrijednosti, kao što ih se često kritizira, Runje odgovara da je poprilično optimističan u vezi s razvojem fenomena. Igrice potiču timski rad jer uspjeh igrača ovisi o interakciji s drugim igračima.

Postoji teorija prema kojoj komunikacija drži suvremeno društvo na okupu. Ono žrtvuje određenu energiju za komunikaciju. To ima smisla dotle dok je energija potrošena za sustave obrađivanja i komuniciranja manja od energije koja se tako stvori za potrebe industrije. Međutim, zbog previše komunikacije sustav jednostavno implodira, to je krajnji scenarij. A ja sam optimist.