Gospodarske mjere moraju odlučivanje države svesti na automatizam ili samo kontrolnu funkciju. Naime, danas je nekompetentnost vlasti kombinirana s korupcijom prerasla u nesposobnost izvršne vlasti da upravlja državom.
Prema podacima HGK, hrvatsko je gospodarstvo upravo nadmašilo rekordnu razinu nelikvidnosti iz 1999. i dosegnulo gotovo 29 milijardi kuna. S više od 72.000 zaposlenih koji ne primaju plaće i nemaju zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Godine 1999. iznos neplaćanja bio je 28,6 milijardi, ali sa 165.000 ljudi bez plaća uz evidentirane nezaposlene. Budući da ciklus zaustavljanja plaćanja u gospodarstvu ima jasan redoslijed, prvo dobavljači, na drugome mjestu banke ako je dug dovoljno velik da zbog sebe pokušaju refinancirati kredite, treća država i četvrta zaposleni, činjenica da je porast ljudi koji ne primaju plaće samo u proteklom mjesecu bio veći od cijele protekle godine govori da ulazimo u fazu potpune blokade sustava.
Račanova koalicija Vlada svojim je mjerama u kratkom roku eliminirala nelikvidnost i svela broj ljudi koji ne primaju plaće na 25 posto. Najvažnija mjera svakako je bila isplata dospjelih obveza države uz prijeboj i reprogram potraživanja. Istodobno je uvedena stroga disciplina u plaćanjima i troškovima države uz snažno poticanje investicijskog ciklusa i gospodarskog rasta. To je omogućilo HDZ-ovoj Vladi preuzimanje vlasti uz nula obveza po dospjelim računima plus 2 milijarde neisplaćenih dividendi državi iz HT-a u situaciji kontinuiranog snažnog rasta BDP-a. Provedeno je i čišćenje portfelja već propalih tvrtki uz osposobljavanje onih na izdisaju za povratka u gospodarski život.
Što se sada događa: nakon dramatičnog pada BDP-a u 2009. i nastavka pada i zaustavljanja gospodarske aktivnosti Vlada neselektivno zaustavlja ulaganja i djelomično smanjuje nagomilane dospjele obveze. Uza zaustavljanje opasno neodgovornih investicija koje ne omogućuju povrat, npr. Pelješkog mosta, zaustavljen je i ulaganja koja upravo traže snažno povećanje kakvo je, primjerice, financiranje priprema i izrade svih faza projekata nužnih za apliciranje kod europskih fondova ili kao ponuda na tržištu kapitala kakve su, primjerice, ulaganja u izradu dokumentacije za željeznice ili energetske projekte. Smanjenje zaduženja na kapitalnim investicijama kao najveći uteg Vladi ostavlja zdravstvo s 3 milijarde i još toliko obveza po drugim osnovama.
