Fina, na čijem je čelu Mato Regvar, otisnula se u kreditne vode. U sklopu poslovne suradnje s CreditFlexom, članom Grupe Société Générale, građanima u 15 gradova nudi gotovinske kredite – do 25 tisuća eura uz brzu realizaciju, rok oplate do osam godina i, tvrde, povoljne kamate. Postaje li ta suradnja konkurencija bankama? Analitičar Damir Novotny kaže da nema govora o tome.
- Suradnja između njih traje već sedam-osam godina. CreditFlex je odjel banke koja se bavi malim potrošačkim kreditima, a najnovija je suradnja dio sporazuma prema kojemu je Fina distribucijski kanal koji uime CreditFlexa i za njegov račun odobrava gotovinske kredite. Finina je strategija iznajmljivati prostor, a ne konkurirati bankama, za što nema ni zakonsko odobrenje – tumači Novotny.
Zbog približavanja ulaska Hrvatske u Europsku uniju i činjenice da je većina zemalja kojima plove DL-ovi brodovi u EU, flota se obnavlja i osuvremenjuje.
Važno je napomenuti da sve više velikih kompanija diljem Europe prepoznaje i prihvaća riječni transport kao jedan od najsigurnijih, najbržih i najučinkovitijih.
U relativno kratkom razdoblju iz Istočne u Zapadnu Europu, i obrnuto, može se prevesti nekoliko tisuća tona robe u samo jednom brodskom konvoju, i to je prednost u odnosu na druge vrste prijevoza. No da bi konkurirao na europskom tržištu, Dunavski Lloyd bez obzira na trenutačne ekonomske uvijete nastoji što više ulagati u obnovu flote. U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, a na zahtjev DL-a i njegova direktora Velibor Gacika, u sisačkoj Obrtničkoj školi školske je godine 2009./2010. otvoren nastavni smjer za nautičara unutarnje plovidbe.
Plan je da se svake godine upiše od 10 do 14 učenika koji bi u četiri godine školovanja stekli stručno-praktično znanje i vještine vezane uz privez i odvez plovila, ukrcaj i iskrcaj tereta, rukovanje opremom… Takvo školovanje omogućuje i ljudima s kontinenta da se vežu za brodove i plove na velikim europskim rijekama, a DL-u pružit će prijeko potreban kadar educiran prema novim standardima plovidbe i na novoj opremi.
Hrvatski riječni promet dio je europskoga prometnog sustava, a poznat je europski trend preusmjeravanja robnih tokova (pogotovo za rasute terete) na unutarnje plovne putove jer je riječni prijevoz jedan od najrentabilnijih.
Svojim najvećim rijekama, Dunavom, Dravom i Savom, Hrvatska je povezana sa Zapadnom, Srednjom i Istočnom Europom, a kombiniranim transportom s Jadranom te ostalim dijelovima Europe i svijeta. Dunav je međunarodna rijeka kao i Drava od ušća do Osijeka (22 km). U ostatku su Drava i Sava međudržavne rijeke. Takvo bogatstvo plovnim putevima dobra je predispozicija za razvijen riječni promet, no potencijal koji on pruža, pogotovo u gospodarskom smislu, do sada nije bio adekvatno iskorišten. Unutarnji plovni putevi Hrvatske integrirani su u mrežu europskih plovnih putova VII. (dunavskog) koridora, a potpisivanjem višestranoga europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putevima dio su međunarodnih plovnih putova.