Zona će se graditi na 200 hektara. Prva faza, od 42 hektara, do kraja 2010. trebala bi se komunalno opremiti. Iako je ideja ulagača bila dovođenje isključivo proizvodne djelatnosti, prometni položaj privlači i kontejnerski segment. Terećuje brodske kapacitete više od 500 milijuna kontejnera za koje europske luke nemaju dovoljno skladišnog i manipulativnog prostora. Prema predviđanjima EU do 2015. bit će ih milijardu.
Naš partner iz Kine već sad traži u Bosiljevu bar 30 hektara samo za kontejnere, a uz proizvodnju u Zonu će doći i još neke doradne djelatnosti – rekao je Sorko. Dodatni element koji ide u prilog Zoni u Bosiljevu sporazum je sjevernojadranskih luka o zajedničkom privlačenju prometa, ali koje zbog skupljenosti prostora kojima raspolažu posluju sa samo 40-ak posto kapaciteta, zbog čega su im takve zone u zaledu nužne.
Sorko smatra da bi te luke tako iskoristile potencijale umrštavljene uskim grlom nedostatka prostora, pa se očekuje prava jagma za zonama smještenim na glavnim prometnim pravcima. S obzirom na standarde EU, koji u lučka područja ubrajaju i njihovo zaleđe do 200 km, Sorko ističe i studiju Ekonomskog fakulteta u Rijeci kojom je razrađen sustav od sedam zona na pravcu koji počinje riječkom zonom i nastavlja se zonama u Bosiljevu, Ogulinu, Karlovcu, Zagrebu, Varaždinu i Čakovcu.
Sorko kaže da investitori nastoji postići da se trasa buduće brze pruge Botovo – Zagreb – Rijeka pomakom od otprilike 1,5 km približi Zoni Bosiljevo. Grupacija Pionir u prvu fazu planira uložiti 15 milijuna eura; novac osiguravaju Nava banka, Zaba i PBZ. Dolazak kupaca parcela očekuje se potkraj godine.
Osim prihoda od prodaje zemljišta GIP Pionir veliku priliku vidi i u građevinskom dijelu jer računa i na gradnju objekata za kupce zemljišta. Kad prva faza profunkcionalna, prema planovima budućih investitora zapošljenje u Zoni pronaći će 500 radnika.
