Lani se ministar turizma Damir Bajs uzdao da će turističku sezonu spasiti gosti iz Srbije, ove godine direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić snažno računa na goste iz Bosne i Hercegovine. Jedan od njih dvojice iduće će godine zacijelo spas za turizam tražiti na Kosovu, s jednakim uspjehom kao u Srbiji i BiH. Iako gosti iz BiH čine samo nešto više od dva posto ukupnog broja stranih turista u Hrvatskoj, što upućuje na potencijal tog tržišta, njihov se broj lani smanjio za 10 posto u odnosu na godinu ranije. Nema šanse da išta bolje bude i ove sezone jer se ‘Hrvatska neće utrkivati u jeftinim cijenama s konkurencijom’, kako je to prije nekoliko dana u Sarajevu izjavio Bulić.
Kad tržištu ponudiš butelju kvalitetna vina po tri eura, možeš računati na to da će ono dobro reagirati, bilo da je riječ o hrvatskom bilo o kineskom tržištu. Na žalost hrvatskih vinoljubaca ta je povlastica rezervirana za Kineze. Tvrtna Badel 1862 ovih se dana pohvalila kako je do sada uspjela prodati 70-ak tisuća butelja vina u vrijednosti 200-tinjak tisuća eura na kinesko tržište. Štoviše, ovih je dana u Kinu krenula šesta isporuka hrvatskih vina pod originalnim imenom, opremom i dizajnom prilagođenom kineskom tržištu. Badel 1862 u Kinu izvozi pet vrsta vina, od kojih je nositelj kvalitetno crveno vino vinarije Svirče – Plavac Hvar, a uz njega izvoze se i kvalitetna vina Graševina Križevci i Rose Benkovac, te vrhunska vina Ivan Dolac Hvar i Postup Pelješac.
Seljacima je s poplavom pao mrak na oči. Voda je odnijela pola proizvodnje povrća i voća, a urod je oranica smanjen 60 posto. I dok uvoza pšenice sada neće biti jer su i druge zemlje proizvođači pod vodom (zato će biti skuplji kruha), još će ove godine svanuti Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Turskoj – ondje će se nabavljati voće i povrće. Zbog poplave ruke zadovoljno mogu protrljati i osiguravatelji. U isplati šteta procijenjenih na milijardu kuna oni neće sudjelovati jer većina seljaka novca za osiguranje nema. Novca zato vjerojatno neće biti ni za sjetvu iduće godine, što znači da nam se ‘piše’ i uvoz pšenice.
Nema ništa čudno ni neočekivano u tome što su odvjetnici šestorice menadžera te bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca, osumnjčenih u aferi Spice, na listu svjedoka stavili bivšeg premijera Ivu Sanadera. Neočekivano je, međutim, da su se na listi od 56 svjedoka obrane našla ime-na poput Milana Artukovića koji je, doduše, svojedobno bio u NO-u Podravke, ali je iz njega izašao još prije pune četiri godine nakon što je Franck prodao svoj paket Podravkih dionica. Franck je imao 4,3 posto dionica koje je od njega kupila sama Podravka, a nikada nije razjašnjeno što je Artukovića uopće motiviralo da ih proda. Stavljanje Artukovića na listu svjedoka obrane moglo bi napokon dati odgovor i na to pitanje.
Ne nađe li splitski Konstruktor-inženjering pod hitno neki veći posao u inozemstvu, prijeti mu financijski kolaps, a dok mu prijeti financijski kolaps, ne može računati da će mu i jedna banka na ovome svijetu dati jamstva za bilo kakav posao. Izgubljen posao u Crnoj Gori te obustavljene hrvatske investicije u cestogradnju dovele su kompaniju koju vodi Željko Žderić do toga da više ne može platiti ni porez. Porezna uprava prošlog je tjedna blokirala Konstruktorov žiro-račun, a Žderić, Željko Žderić koji je još nedavno tvrdio da će sigurno imati jamstva za posao stoljeća u Crnoj Gori, tvrdi da je s poreznim dogovorom obročnu otplatu poreznog duga i da očekuje skoru debolokadu računa.