Do 2030. pravi će medicinski, socijalni i ekonomski problem biti depresija, bolest koja je već i danas mnogo raširenija od raka i side. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, danas 450-ak milijuna osoba u svijetu ima poremećaj raspoloženja, posebno u zemljama u razvoju. Brojka će se, prema procjenama stručnjaka, i dalje drastično povećavati i tako otežati funkcioniranje nacionalnih zdravstvenih sustava više od bilo koje druge bolesti. Depresija je već sada na četvrtome mjestu u svijetu na ljestvici poremećaja zbog kojih osobe ne mogu obavljati svakodnevne aktivnosti, a procjenjuje se da će se do 2020. popeti na drugo mjesto. Najčešće izaziva disfunkcionalnost kod osoba u dobi između 14. i 44. godine života; češća je kod žena nego kod muškaraca.
Za stručnjake iz Svjetske zdravstvene organizacije ona je prava tiha epidemija koja svake godine prouzrokuje 800 tisuća samoubojstava, posebno u zemljama Istočne Europe, i to uglavnom osoba u dobi između 15 i 44 godine. No danas se zna da se ona, baš kao i drugi poremećaji raspoloženja, može dijagnostirati i pravodobno liječiti ako se na vrijeme prepoznaju signali koji na nju upućuju. Isto tako važno je reći da depresija ne dolazi sama ni iznenada, nego joj prethode različiti znakovi. Europska asocijacija za borbu protiv depresije odredila je čak 13 simptoma, ali i glavne markere koje nipošto ne bi trebalo zanemariti u ranom utvrđivanju bolesti.
Među simptomima koji upućuju na depresiju u prvom su redu hiperaktivnost koja se izmjenjuje s razdobljima ozbiljnog psihomotoričkog usporavanja, depresivno i/ili razdražljivo te antisocijalno ponašanje, zloupotreba opornih sredstava, poremećaji u prehrani i poništanje na samoubojstvo. Uz njih vrlo su česti osjećaj beznađa i opće apatie. U njih se ubrajaju i delirij i halucinacije, seksualna hiper- i hipoaktivnost, manja sposobnost koncentracije te gastrointestinalni poremećaji, glavobolje i različite vrste somatizacije. Kad je pak riječ o nestabilnom raspoloženju, o izmjenama s hiperaktivnim fazama, razdražljivosti s apatijom i negativnim mislima, često se govori o bipolarnom spektru.
