RADNO VRIJEME Pola tržišta uredaja za kontrolu pripada tvrtkama Spici i Exoru

Najavljenje promjene Zakona o radu prema kojima će tvrtke biti obvezne voditi evidenciju o radnom vremenu zaposlenika mogle bi ponovno oživiti prodaju uređaja koja se posljednjih godinu-dvije višestruko smanjila.

Zlatne su godine za tvrtke koje su se bavile sustavima za evidenciju radnog vremena prošle. Kao u zboru svi sugovornici sa sjetom se prisjećaju 2008., čak i 2007. No s najavljenim izmjenama Zakona o radu kojima će za tvrtke postati obvezno vođenje evidencije o radnom vremenu naši sugovornici očekuju porast tržišne vrijednosti, ali i upozoravaju da će se kupovati najjeftiniji sustavi samo da bi se zadovoljila forma, što znači da će se rasti sporije nego što se u prvi mah pretpostavljalo. Razlog je tomu nastavak krize koja je i utjecala na to da prošla godina s 11 milijuna kuna vrijednosti tržišta bude bar upola slabija od 2008. Ima i onih koji će reći da je to samo trećina vrijednosti iz 2008., čak i četvrtina, pa se može pretpostaviti da to tržište tek u sljedećem desetljeću očekuje veći rast.

Tržište je prilično ujednačeno, s time da se izdvajaju dvije jače tvrtke – Špica i Exor. Da tržište nije potpuno razvijeno, pokazuje i primjer u kojem prihodi od sustava za kontrolu radnog vremena u Špicu sudjeluju s 18 posto od ukupnog, a u Exoru samo s 4,5 posto. Špica je vodeća kompanija u tom segmentu s prihodima od 3,65 milijuna kuna ili 33 posto tržišnog udjela, a Exor je prati s prihodom od 2,2 milijuna kuna, tj. 20 posto tržišnog udjela.

Naši su kupci različiti: trgovine, proizvodnja, hotelijerstvo, uprave, brodogradnja, građevinarstvo… i imaju od 10 do 7.000 zaposlenih. Najvažniju ulogu u prodaji ima prepoznatljivost našeg proizvoda koju smo razvijali posljednjih 20 godina, kao i fokusiranost poduzeća – kaže Neven Rusković, direktor Špice.

Slično je i u Exoru, kaže direktor Vilim Lončar, koji uglavnom posluje s tvrtkama od 100 do 300 zaposlenika. Špica radi s integralnim sustavom Time&Space koji kontinuirano svake godine nadograđuje i u cijelosti je rezultat razvoja te tvrtke. Mnogo specifičnih programskih funkcija koje omogućuju složene sustemske integracije pružaju im, smatra Rusković, poslovnu uvjerljivost.

Exor je pak u prošloj godini lansirao tri inačice novog terminala SuperTRAXA, aplikacije koja se, kaže Lončar, stalno razvija. Proizvod SuperTRAX nema konkurenciju, a i sama je aplikacija s web-sučeljem, koja je naš proizvod, rijetka i kod nas i u svijetu – kaže Lončar. Svoje adute ima i Alarm automatika, kaže njezin direktor Boris Popović. U evidenciji radnog vremena zastupa tvrtku Jantar, a u kontroli pristupa ima nekoliko dobavljača. Najbolje rezultate tvrtka postiže u poslovanju s velikim sustavima.

Ističemo Kantech i vlastitu robnu marku InOut. Posljednjih godina uložili smo velik napor u razvoj svojeg softvera za integraciju ABSistemDCi koji je lani postao ozbiljan tržišni potencijal – kaže Popović.

Prošle godine upriličili su 500 tisuća kuna, što je otprilike pet posto tržišnog udjela, no to je samo 1,5 posto od ukupnog prihoda poduzeća. Tristotinjak tisuća kuna prihoda ima i spomenuta tvrtka Jantar na čijem je čelu Mladen Herega. Inače, ona s tim sustavima radi već 18 godina i na njih otpada trećina od ukupnog prihoda tvrtke, što im, kaže Herega, ‘daje poticaj za još kvalitetniju i intenzivniju zastupljenost na tržištu’. Pa iako ima otprilike samo tri posto tržišnog udjela, Herega procjenjuje da u ukupnom broju uvedenih sustava Jantar participira s otprilike 25 posto. To bi se moglo objasniti poslovanjem s mnogo manjih kompanija iako ima sustave i za velike.

Nedavno smo tržištu ponudili i komplete za evidenciju i kontrolu radnog vremena do 40 zapošlenika – kaže Herega.

Isti tržišni udio i prihode poput Jantarovih ima KBZ-electronic, ali za razliku od Jantara, čiji prihodi od tih sustava čine trećinu ukupnih, u ovoj tvrtki riječ je o 10 posto. Na čelu KBZ-electronicu, u čijoj su ponudi samo najnapredniji biometrijski uređaji više proizvođača, jest Božidar Kranjčec. Koliki je prihod od sustava u Nemus Lexu, ne može se reći jer direktor tvrtke Davor Gračan to smatra tajnom. Ipak, ukupan joj je prihod otprilike 2,5 milijuna kuna, pa možemo reći da ima prosječnu ulogu malog igrača na tržištu. Jedan od tih malih igrača jest i tvrtka D&D na čelu s Dubravkom Kovačićem s prihodom od 200 tisuća kuna, no vrijedno ju je spomenuti zato što je upravo taj segment u njoj najzastupljeniji uzmemo li u obzir da na njega otpada čak 60 posto od ukupnog prihoda. D&D-ovi su planovi optimiziranjem funkcionalnosti i cijenama uzeti ipak nešto veći dio tržišnog kolača, ali takve planove imaju i drugi.

Ipak, iako planiraju razvoj tog segmenta, zanimljivo je da većina tvrtki ne ulaže veći novac u marketing. Je li to zbog krize ili zbog toga što smatraju da su usmena predaja i referencije najbolja reklama, teško je reći. Doduše, u Špicu ističu da ne štede na marketingu, ali sa sadašnjim i potencijalnim partnerima komuniciraju konferencijama, mailingom, tematskim stručnim člancima, prezentacijama ili web-prezentacijama. Sličnu strategiju imaju Exor, Alarm automatika i Jantar iako ni drugi ne bježe previše od tog načina reklame. Naravno, sve ovisi o marketinškom proračunu, odnosno o zastupljenosti tog sustava u tvrtkimim ukupnim prihodima.

Kad je pak riječ o kadru, iako svi kažu da su ekipirani, to je područje na kojem uvijek treba svježe krvi. U Špicu surađuju sa studentima završnih godina. Pojedinci koji nas tijekom te suradnje prepoznaju kao poduzeće koje im pruža mogućnost kvalitetnog rada, a i koje Špica, ovisno o potrebama, prepoznava kao potencijalno kvalitetne suradnike, postaju zaposlenici. To se pokazalo dobrim orijentacijom u traženju kadra – kaže Rusković, direktor najjače tvrtke.

Međutim, prvi čovjek Exora Lončar najavljuje da im je cilj u nekoliko godina povećati tržišni udio do 35 posto, što će Ruskovića svakako natjerati da ostane budan i u tom segmentu. Zato će osim svježe krvi i marketinga sigurno biti važno i kojom se robom trguje. Doduše, neće biti revolucionarnih proizvoda na tržištu jer tehnologije koje se rabe poznate su već godinama, od raznih verzija RFID kartica do biometrije itd., što znači da bi poboljšanje marketinga i ulaganje u kadar moglo biti ključno za položaj na tržištu.