Home / Tvrtke i tržišta / Pad usporen, ali i povećan

Pad usporen, ali i povećan

Pad ukupnih prihoda, uspješnim optimiranjem proizvodnih procesa i unutarnjim uštedama postigli smo u ovim okolnostima zadovoljavajući rezultat u protekloj godini – kaže Drk. Ako se tomu doda da je Drk budno pratio (i prati) razvoj situacije s Podravkom, može se zaključiti da je riječ zaista o lideru prehrambene industrije u Hrvatskoj koji će se nastaviti širiti u regiju.

A kad smo već kod Podravke, njezin prihod s nešto više od dvije milijarde kuna svrstava je tik uz Vindiju. No dok je Drk putovao od Varazdina do zemalja regije praveći planove širenja, Koprivničani se, pritisknuti svojim problemima, nisu pomaknuli s mjesta. Drugo mjesto po prihodima zavarava, jer ako se baci pogled na listu najvećih gubitnika, onda ta tvrtka zauzima ne-slavno prvo mjesto s 333 milijuna kuna manjka u blagajni. Pa iako su Drk i Emil Tedeschi, većinski vlasnik i direktor Atlantic grupe, bacili oko na tu tvrtku, njezina sudbina još se ne zna, za razliku od Vupika, koji je 2009. završio kao drugi najveći gubitnik s minusom od 301 milijuna kuna, ali čija je perspektiva zahvaljujući Agrokorovoj kupnji mnogo izglednija, odnosno bolja.

Kad smo već kod pulena Ivica Todorić, kažimo i to da je PIK Vrbovec zauzeo četvrto mjesto prema prihodima (1,5 milijardi kuna) i peti je prema neto dobiti (89 milijuna kuna). Šesto je Belje s 1,3 milijarde kuna prihoda, a osmo prema neto dobiti od 64 milijuna kuna. Upravo prošlogodišnja investicija u Vupik trebala bi omogućiti Belju daljnju ekspanziju, pogotovo kad je riječ o uporabi Vupikovih silosa, ali i drugim vrlo važnim sinergijskim potezima, što će ponovno pomoći i Vupiku. Ledo je pak osmi, ali najbolja je Todorićeva tvrtka prema dobiti sa 101 milijunom kuna.

U top 10 prema prihodu još je jedna njegova tvrtka – Jammica – s milijardu kuna prihoda, a sedma je prema neto dobiti (73 milijuna kuna). Kad smo kod Jammice, koja je jedina iz industrije pića u top 10, spomenimo ipak i tvrtku Coca-Cola HBC Hrvatska, koja je tik uz Jammicu s 989 milijuna kuna, dok prema neto dobiti zauzima šesto mjesto sa 75 milijuna kuna dobiti. Ovdje je zanimljivo da je industrija pića prilično profitabilna jer prvo mjesto prema neto dobiti zauzima Zagrebačka pivovara (ZAPI) sa 196 milijuna kuna, a Karlovačka je treća sa 124 milijuna kuna. Te dvije pivovare nema među top 10 po prihodima: Zagrebačka je ostvarila gotovo 845 milijuna kuna prihoda, 1,8 posto više u odnosu na 2008., a neto dobit u istom je razdoblju porasla 20,8 posto. To su svakako jako dobri rezultati; prema procjenama Uprave tvrtka danas vrijedi 2,3 milijarde kuna.

No iako je ZAPI zadržao uvjerljivu lidersku poziciju na tržištu piva, bilo bi zaista nepravedno ne spomenuti njegova glavnog konkurenta – Karlovačku pivovaru, to više što su njezini poslovni rezultati izvrsni. Lani je upršodila 666 milijuna kuna, 3,5 posto više nego godinu prije, a i rast neto dobiti bio je izuzetan – spomenutih 124 milijuna porast je od čak 78,9 posto. Osnovna politika tih dviju tvrtki, kao što se isticalo, bilo je rezanje troškova, ali i ulaganje u marketing, tehnologiju i kadrove, što se u njihovu slučaju pokazalo dobroj potezom.

Ulagalo se i u osječkom Žitu, tvrtki koja je također ostvarila dobre rezultate, ali više u prihodima i ulaganjima. Tako je ta tvrtka zauzela višoko peto mjesto upršodivši 1,3 milijarde kuna, što je jedan posto manje nego 2008., ali zato nije ostvarila ni kune dobiti. No uzmeo li u obzir da je ta tvrtka s M-SAN ulaganjima kupila PPK Valpovo, a početkom ove godine zakupila i Dakovštinu, koja joj otprije mnogo duguje, i to da Pi punić pomno prati razvoj situacije s osječkom šećeranom Kandit premijerom, koja takođe duguje Žitu, može se reći da je toj tvrtki u prvom planu bilo ulaganje. To dokazuje i dovršetak druge faze gradnje farme za proizvodnju jaja na prostoru bivše farme junadi i ovaca u Vuki koju je Žito preuzelo od IPK Ratarstva – stočarstva. Ta se farma već sastoji od tri proizvodna objekta od kojih svaki ima kapacitet od 40 tisuća koka ne-silica, a ondje su i objekti za uzgoj.

Knada za općekorisne funkcije šuma smanjena s 0,7 na 0,0525 ukupnog prihoda, što će obveze gospodarstva prema toj osnovi smanjiti za 115 milijuna kuna na godinu. Također je za 25 posto snižen vodni doprinos koji investitori plaćaju za gradnju građevina, što će gospodarstvu uštedjeti još 135 milijuna kuna. Na 20-postotnom smanjenju stope članarine turističkim zajednicama gospodarstvo će profitirati još 50 milijuna kuna. Uz nedavno smanjenje spomeničke rente ukupno je to 400 do 500 milijuna kuna na godinu.

Pružila se odlična prilika za poboljšanje gospodarske suradnje između Hrvatske i Srbije, pri čemu ne mislimo na rezultate razgovora koje je u petak u Beogradu vodio hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač. Prilika se pružila na posve drugoj strani: Milka Forcan dala je otkaz u Delta holdingu, kompaniji u kojoj je bila potpредsjednica, i kaže da će se u idućem razdoblju baviti ekonomskim i komunikacijskim savjetovanjem i lobiranjem. S obzirom na popularnost gospode Forcan, njezino znanje i iskustvo, na novom će poslu nedvojbeno biti vrlo uspješna. Zato bi joj i trebalo ponuditi da bude lobistica za hrvatske interese u Srbiji. Koliko bi god to stajalo, sigurno bi se mnogostruko isplatilo.

Dosadašnji predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković, koji je na tu poziciju došao prošle jeseni u trenutku kada je Podravka bila suočena s najgorom aferom u svojoj povijesti, vodit će koprivničku kompaniju i u idućih pet godina. I neće mu biti lako. Pred njim je zadaća povećanja prihoda i profitabilnosti kompanije, a nisu mu dane potpuno slobodne ruke. Morat će upotrijebiti dvostruko više znanja i mašte od konkurenata u nemilosrdnom tržišnom okruženju da bi Podravku održao konkurentnom. Za to će mu trebati i dvostruko više povjerenja Nadzornog odbora nego što ga je dobio u ponedjeljak kada mu je novi mandat izglasao.

Nakon što je Europa Americi isporučila oblak vulkanske prašine s Islanda, neočekivane novi mogućnosti globalne razmjene nisu iscrpljene jer će Amerika Europi isporučiti nafte iz Meksičkog zaljeva. Nakon pet tjedana intenzivna istjecanja nafte iz bušotine BP-a, propao je i novi pokušaj da se to zaustavi. Procjenjuje se da će nafte istjecati još najmanje mjesec dana koliko će biti potrebno da se ono zaustavi gradnjom uređaja kojim bi se zatvorila bušotina. No već je sada jasno da će ekološka katastrofa biti dvostruko veća od havarije Exxon Valdeza 1989. godine uz obale Aljaske. U Meksički je zaljev već iscurilo toliko nafte koliko Hrvatska potroši u dva tjedna, a naftna će mrlja nošena morskim strujama stići i do Europe.