Svjetska je zdravstvena organizacija tek 1986. godine deklarativno izjavila da uporaba duhanskih proizvoda u svim oblicima šteti zdravlju, da nikotin stvara ovisnost i da je cigareta instrument smrti na čije se postojanje ne može gledati ravnotežno. Dvije godine kasnije medicinska služba potvrdila da je nikotin tvar koja stvara ovisnost, baš kao kokain i heroin. Potom je utvrđeno da pasivno pušenje uzrokuje bolesti poput raka pluća, a 1994. u četvrtom izdanju Diagnostic and Statistical Manual of Mental Healtha ovisnost o nikotinu klasificirana je kao psihički poremećaj.
Nikotin je organski spoj, alkaloid koji je u svakom dijelu biljke duhana, a koncentriran je u listovima u kojima čini od 0,4 do 6,2 posto težine. Čisti nikotin jest otrov čija jedna kap na koži kunića uzrokuje stanje šoka. Gram cigarete sadrži 10 do 20 miligrama nikotina, a apsorpcija može varirati ovisno o načinu udisanja. Količina udahnutog katana i nikotina ovisi o tome kako pušite. Nikotin je sredstvo koje razdražuje i znatno ubrzava otkucaje srca podvrgavajući ga tako većim naporima.
Udisanje dima cigarete je način da se nikotin dovede do mozga, a efekti koje ima na živčani sustav su trajni. To dovodi do promjena na psihičkoj razini i polako stvara ovisnost o nikotinu i cigaretama. Ovisnost o nikotinu identificira se sve snažnijom i učestalijom željom za pušenjem. Detoksikacija od nikotina može zahtijevati i medicinsko i psihičko liječenje, ali u svemu tome najvažnije su volja i želja pušača da prestane pušiti.
