Brodogradnja i klasteri

Mogućilo reprogramiranje doprinos obveza – objasnio je Veža dodajući da je brodogradnja u pat-poziciji jer su se problemi dugo gurali pod tepih. Danas pak više nema mnogo vremena za rješavanje problema, pa se vuku možda ne najbolji potezi.

Veža, koji je posjetio mnogo brodogradilišta u svijetu, kaže da je početak usporedbi s vanjskim brodogradilištima početak razočaranja. Brodogradnja vani jest ‘lean’, dakle uskospicijalizirana, brza i kvalitetna. S druge strane mnogo je negativnih okolnosti kao što su posljedice rata, tehnološko zaostajanje, rizici ugovaranja posla na dugi rok, promjene tržišnih cijena brodova, tečajne promjene i drugo ostavilo domaća brodogradilišta u sasvim drugom stanju.

• Sva velika brodogradilišta, među kojima Brodosplit i Brodotrogir, u procesu su privatizacije a da se prije toga nisu restrukturirala. Restrukturniranje se do danas nije provelo iako je naša ideja bila da se mala poduzeća izdvoje i povežu s klasterima – rekao je Veža.

Kao predsjednik brodograđevnog klastera u županiji Veža je govorio o nužnosti gradnje novog brodogradilišta, i to prema novom konceptu, ali i važnosti umrežavanja kao jednog od ključnih čimbenika razvoja.

• Sigurno nastavljamo umrežavanje. Želimo jadranski klaster, ali ne samo brodogradnje nego pomorski klaster – istaknuo je Veža dodajući da inicijativa o ‘lean’ brodogradnji i osnutku klastera nisu alati za kratkoročno prevladavanje strukturnih nedostataka, nego sredstva za unapređenje poslovnog procesa i postizanje dugoročne konkurentnosti.

I dok se o stanju u velikim brodogradilištima posljednjih godina uvijek govori s negativnim konotacijama, situacija u maloj brodogradnji može se opisati posve drukčijim tonovima.

Velika brodogradilišta imaju i velike probleme, a mala pak postižu velike rezultate. Štoviše, mala brodogradnja jedna je od najperspektivnijih djelatnosti u zemlji, s godišnjim rastom između 10 i 60 posto. O rezultatima koje postiže mala brodogradnja na Forumu je govorio Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje u Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik zagrebačkog Bimexproma, tvrtke koja proizvodi motorne brodove do sedam metara.

• Izražavam vam sućut jer je problem velikih brodogradilišta to što je uprava u Zagrebu. Zapravo, sada više nije ni ondje, nego u Bruxellesu umjesto u brodogradilištu – poručio je kolegama iz velikih brodogradilišta Vukušić.

On misli da bi Hrvati bili najveći proizvođači malih brodova na svijetu da se u malu brodogradnju ulagao onaj novac koji se godinama ulagao u veliku. Iako je prošla godina bila katastrofalna i za njih kao i za većinu drugih djelatnosti, potencijal je golem.

• Početkom 2000. u maloj je brodogradnji bilo samo sedam ili osam brodogradilišta. Ali za razliku od velike brodogradnje mi danas imamo 120-ak proizvođača, bilježimo godišnji rast od 10 do 60 posto i povećanje godišnjih prihoda od osam do 10 posto – objasnio je Vukušić dodajući da je uvođenje trošarina u kriznom trenutku svakako bio loš potez. Naravno, mala brodogradnja u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima posebnu perspektivu jer županija ima mnogo budućih industrijskih zona i mnogo nerazvijenih općina za koje bi bilo idealno pokretanje nove proizvodnje.

• Kad je riječ o županiji, želim vas upozoriti na primjer jedne europske regije. Riječ je o Baskiji, s Bilbaom kao glavnim gradom. Ondje je nezaposlenost bila 17 posto, a danas je četiri – iznio je Vukušić primjer razvoja brodogradnje.

Odlučan uzor za razvoj brodogradilišta svakako može biti i Južna Koreja, zemlja koja mnogo ulaže u kreativnost i posljednjih nekoliko godina iznimno agresivno razvija malu brodogradnju.

U svakom slučaju, oporavak velikih brodogradilišta jedna je od najvažnijih stvari za oporavak gospodarske slike cijele županije. Razvoj malih mogao bi biti izvrstan zamašnjak rasta. U oba slučaja važno će biti umrežavanje, odnosno razvoj klastera, kao i inovativnost.

Vukušić je sudionicima Foruma napomenuo i što ne bi smjeli zaboraviti:

• Nemojte se dopustiti da ‘u ribe’ slučajno odete ‘ping-pong’ brodom – rekao je on.

Biranje kvalitetnih domaćih brodova i poticanje hrvatske proizvodnje na taj način svakako je dužnost svakog tko razmišlja o boljoj budućnosti brodogradnje. I dok mnogo poteza koji bi trebali donijeti poboljšanje u sektoru brodogradnje ovisi o Vladinim potezima, i županijska vlast može pomoći popravljanju stanja. Tako se, naprimjer, može olakšati pristup financijskim izvorima za kreditiranje ulaganja u modernizaciju proizvodnje, pripremu proizvodnje i kreditiranje kupaca. Osim toga može se pobuditi interes školske mladeži za zanimanja u maloj brodogradnji organiziranjem posjeta i obavljanjem stručne prakse u suvremenim proizvodnim pogonima. U svakom slučaju, zaključak je jednostavan: brodogradnja će u pomorskom kraju kao što je Splitsko-dalmatinska županija uvijek biti u središtu interesa.