1. U vlasti nema partnera za dogovor

Brokerski poslovi smanjeni su, kažu analitičari, za najmanje 50-ak, a ‘brokeraja’ za najmanje desetak. Trenutačno u Hrvatskoj radi 189 ovlaštenih brokera, a i oni razmišljaju isplati li se raditi taj stresni posao.

Krizna situacija na tržištu kapitala koja je samo prošle godine više nego prepolovila promet na Zagrebačkoj burzi čini svoje, pa donedavno jedno od traženijih zanimanja – broker više ne znači raditi unosan posao. Tomu u prilog govori i činjenica da se ove godine, prvi put od osnutka Hanfe, interes za obrazovni program za brokere toliko smanjio da ‘program’ nije ni održan.

Prema najnovijim podacima iz Hanfina registra, u Hrvatskoj je trenutačno 40-ak ovlaštenih brokerskih kuća, 189 ovlaštenih brokera (i 104 investicijska savjetnika). Usporedimo li to sa stanjem od prije samo godinu dana, broj ovlaštenih brokera smanjen je, kažu analitičari, za najmanje 50-ak, a ‘brokeraja’ za najmanje desetak.

Ipak, taj manji broj domaćih brokera u prva je četiri ovogodišnja mjeseca ukupno imao 4,1 milijardu kuna prometa dionicama ili samo 200-ak milijuna manje nego u istom razdoblju lani. Promotre li se prosječni mjesečni promet domaćih brokeraja u prva četiri mjeseca ove godine i oni iz istog lanjskog razdoblja, jasno je da najveće skokove imaju brokerski odjeli banaka. Tako je Zagrebačka banka rasla čak 160 posto, a brokeri Splitske i OTP banke za po 120 posto. Od nezavisnih, pak, investicijskih društava najveći rast prosječnog prometa imali su Agram brokeri, i to od 125 posto na gotovo 46 milijuna kuna. Drugi najbolji rezultat imao je InterCapital s rastom od 61 posto. No sve te postotke treba promotriti imajući u vidu da su cijene dionica na tržištu, a time i prometi danas, recimo, i do 40-ak posto viši nego prije godinu dana. Drugim riječima, stvaran je rast bio kudikamo manji.

S druge strane bankovnih brokera stoje prave žrtve recesije i krize na tržištu kapitala, a to su većinom manji nezavisni brokeraji. Od 21 nezavisnog društva njih 14 zabilježilo je pad prosječnoga mjesečnog prometa u posljednjih godinu dana. Uvjerljivo najveći pad imali su To one brokeri kojima je mjesečni promet pao više od 80 posto. Pojedini dnevni prometi na Zagrebačkoj burzi posljednjih mjeseci povremeno jedva dosežu 20-ak milijuna kuna, iznos koji je do prije dvije-tri godine u samo jednom danu ostvarila veća brokerska kuća. S tako niskim prometima bilo bi dovoljno da na tržištu djeluje samo pet-šest brokerskih kuća umjesto njih oko 35, komentiraju analitičari.

Pokazuje to i računica isplativosti zbog čega neki brokeraji razmišljaju o odustajanju od toga posla zbog povećanih (stupanjem na snagu novog Zakona o tržištu kapitala), odnosno (pre)visokih, pojedinačnih troškova poslovanja. Ovih su dana, recimo, Ilirika vrijednosni papiri odustali od brokerskih poslova, a Intercapital je najavio širenje poslovanja na posredovanje u osiguranju i reosiguranju. Istodobno, neke brokerske kuće da bi preživjele krizu nude i povoljniju tarifu te se okreću trgovanju izvan države. Primjerice, Momentum brokera gotovo su cijelo poslovanje orijentirali na zapadna tržišta, kaže Vilim Klemen, čelnik tvrtke. Dodaje da su ove godine strana tržišta i puno volatilnija pa je situacija i znatno teža.

Na potrebu konsolidacije u ovom području financijskog posredovanja nedavno je upozorio i čelnik Hanfe Ante Samodol. Mnogi analitičari drže kako je broj investicijskih društava na domaćem tržištu kapitala nerazmjeren veličini i mogućnostima tržišta.

Poznavatelji prilika kažu kako bi ‘kratkoročno rješenje’ i izlaz iz krize mogli biti i u nekim neočekivanim investitorima koji bi detektirali podcijenjenost tržišta i njegovu perspektivnost na određen rok ili pak u žurnom poduzimanju mjera kojima bi se uistinu rasteretilo gospodarstvo, ali i kućanstva. Drugi pak analitičari drže da bi jedno od dugoročnijih rješenja mogli biti neki oblici povezivanja burzi s ovih prostora, kako bi bile konkurentnije, npr. Bečkoj burzi. No svi su analitičari suglasni s ocjenom kako će se do kraja godine mnoge domaće brokerske kuće, pa i zaposleni brokeri u njima, više-manje boriti za golo preživljavanje.