Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije zahvaljuje: županu Anti Sanaderu, Zračnoj luci Split – Kaštela, Cemexu, Splitskoj banci, Turističkoj zajednici SDŽ-a, Ekonomskom fakultetu u Splitu.
HBOR-ove kamatne stope su sljedeće: 2% za poduzetnike koji ulažu na području posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja, otoke, poljoprivredu, ribarstvo ili s izravnim ratnom štetom, koji su zbrinjavali proganike i/ili izbjeglice i koji su dokazali tržišnu konkurentnost uspješnom prodajom na domaćem i/ili inozemnom tržištu ili za male i srednje poduzetnike mjesečni, 3 mj. ili 6 mj. EURIBOR + 1,5 p. b. za mikrokreditiranje; 5% za programe pripreme izvoza, no ovisno o kreditnom rangu krajnjeg korisnika kredita i kolateralizaciji iznosi i do 12,6%; 6% za ostale gospodarske subjekte; 7% za kredite za likvidnost. Krediti se odobravaju na rok do pet godina, ovisno o programu, a prosječna visina odobrenih kredita tijekom ove godine iznosi 6,5 milijuna kuna. Nužno je naglasiti da, unatoč tome što kreditiranje obrtnih sredstava nije njihova osnovna zadaća, poslovanje razvojnih banaka u ostalim zemljama Europske unije pokazuje isti trend s obzirom na gospodarske okolnosti. Tako su u prva četiri mjeseca 2010. godine odobrena 554 kredita u iznosu od gotovo 3,5 milijardi kuna, što je rast od gotovo 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od ukupno odobrenih sredstava u ovoj godini 2,4 milijarde kune odobrene su za financiranje izvoza. Krediti za financiranje izvoza čine gotovo 70 posto ukupno odobrenih kredita, što je porast od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kažu u HBOR-u.
Većina poduzetnika zna da i za HBOR-ove kredite najprije mora posjetiti svoju poslovnu banku jer se većina kredita odobrava u suradnji s poslovnim bankama. No u HBOR-u tvrde da zbog toga nema zastoja u realizaciji financiranja. Od ukupno 28 kreditnih programa HBOR ih 16 provodi u suradnji s poslovnim bankama, pa je tijekom poslovanja ukupno dvije trećine kreditnih sredstava plasirano upravo tim putem. HBOR, naime, nije konkurencija poslovnim bankama i nema vlastitu mrežu poslovnica, a kako je jedan od glavnih ciljeva HBOR-a poticanje sustavnog i ravnomjernog razvitka svih dijelova Hrvatske, suradnja s poslovnim bankama iznimno je važna kako bi putem mreže poslovnica poslovnih banaka HBOR svoje programe učinio dostupnima poduzetnicima u cijeloj Hrvatskoj. O uspješnosti suradnje govori i primjer kreditnog programa Priprema izvoza, koji je ujedno najtraženiji HBOR-ov program, a odobrava se isključivo putem poslovnih banaka, tvrde u razvojnoj banci.
Iako je još prošle godine pokrenuto nekoliko novih programa kreditiranja, to nije sve, jer se i ove godine ponuda prilagođava stanju gospodarstva. Ovisno o potrebama korisnika i novim okolnostima na tržištu HBOR će, poručuju, uvoditi nove proizvode i usluge. U ovom trenutku možemo najaviti da se priprema uvođenje novog programa za mikrokreditiranje koji će biti predstavljen tijekom godine kao i prilagođavanje postojećih programa ovisno o tržištu i potrebama korisnika. Također, HBOR će u sljedećem razdoblju još intenzivnije raditi na programima namijenjenim olakšavanju povlačenja sredstava iz fondova EU, obećavaju u toj banci.
No poduzetnicima je jednako važno hoće li se zaduživati uz iste ili pak izmijenjene uvjete (više kamate, skraćeni rokovi). U Banci kažu kako promjene kamata i rokova za pojedine kreditne programe ponajprije ovise o uvjetima na tržištu i uvjetima HBOR-ovih ugovora s posebnim financijskim ustanovama kod kojih se najčešće zadužuje. Obično su to Europska investicijska banka, njemačka razvojna banka KfW, Svjetska banka te sindikat domaćih i inozemnih poslovnih banaka. Zahvaljujući dosadašnjoj uspješnoj suradnji s tim posebnim međunarodnim financijskim ustanovama, uspjeli su u većini kreditnih programa zadržati kamatne stope na razini dva, četiri i šest posto, čak i u uvjetima opće gospodarske krize i otežanih uvjeta zaduženja. Iako se izvoznici ne sprema ništa nova, u Banci kažu kako u procesu stvaranja hrvatskoga izvoznog proizvoda sudjeluju od početka do kraja poslovanja, od pripreme proizvodnje do realizacije naplate izvoznog posla.
U području poticanja izvoza razvili smo sustav financijske potpore izvoznicima putem programa kreditiranja, osiguranja i garancija po uzoru na druge izvozne banke i izvozno-kreditne agencije kako bi izvoznici mogli ravnopravno konkurirati na međunarodnom tržištu. Tako su hrvatskim izvoznicima na raspolaganju iste usluge kao njihovim konkurentima u drugim zemljama, poručuju dodavši da se oporavak ulaganja u izvoz putem investicijskih kredita tek očekuje. Naime, s poslovanjem u kriznom okruženju i stanjem opće nelikvidnosti s kojima se susreću ne samo domaće nego i tvrtke u ostalim europskim državama, sami poduzetnici pokazuju manji interes za investicije. Primarni im je cilj održati likvidnost na razini nužnoj za uobičajeno dnevno poslovanje. HBOR za praćenje dugoročnih investicija već ima osigurana sredstva i u Banci su optimistični i sigurni da će s poboljšanjem stanja u gospodarstvu porasti zanimanje za investicije. Još samo da taj optimizam zarazi poduzetnike.
Svi globalni IT giganti ukrcali su se već u vlak cloud computinga, a IBM se trudi prednjačiti u dovlačenju novog trenda do ‘mainstreama’. U posljednjih šest mjeseci prošli smo razvojni put od situacije u kojoj je to bila sveprisutna sintagma koju nitko nije potpuno razumio i pitao se treba li mu to uopće do danas, kad svi razumiju što je cloud computing i pitaju se kako ga iskoristiti. Gotovo svaka tvrtka na svijetu sada razmišlja o nekoj razini ‘clouda’, rekao je u razgovoru Walter Falk tijekom nedavne IBM-ove konferencije Impact u Las Vegasu. On je u IBM-ovu sjedištu zadužen za inicijativu cloud computinga, odnosno razvoj globalnog ekosustava tvrtki te za spajanja i akvizicije. Na strategiji razvoja cloud computinga u IBM-u rade nekoliko godina, ponuda privatnih oblaka već je razvijena, a sada izgrađuje ekosustav partnerskih tvrtki na koje se sve to oslanja. Moramo biti pružatelji privatnih oblaka za kompanije i javnih oblaka na globalnoj razini. Da bismo u tome uspjeli, moramo imati mnogo mogućnosti, što zahtijeva milijarde dolara investicija, kaže Falk.
IBM trenutačno radi na beta-verziji javnog oblaka koji se planira lansirati ovo ljetto. Prvi će se izbaciti u Sjevernoj Americi, nakon ljeta kreće se u Europu (podatkovni centar bit će u Njemačkoj), a nakon toga u Aziju. Potražnja za cloud computingom sigurno raste, sljedećih šest mjeseci traje faza izgradnje, a od sljedeće godine faza primjene i prihvaćanja mnogih rješenja za privatne i javne oblake, pri čemu će najzastupljeniji biti hibridni oblik između javnog i privatnog, kaže Falk.
Upotreba cloud computinga u tvrtkama još je u početnoj fazi, ali kao što kaže Falk, IBM u ovom trenutku radi s tisućama kompanija i vladama po svijetu koje traže metode upotrebe tog načina poslovanja i vjeruje da će to postati uobičajeni način korištenja IT usluga. Ušteda kao najvažniji motiv prelaska na cloud computing trenutačno je glavni argument, a učinci se sada već mogu kvantificirati, što je, kaže Falk, iznimno važno za daljnje prihvaćanje. Kad je riječ o sigurnosti, koja slovi kao glavni nedostatak cloud computinga, Falk kaže da su i banke prije deset godina govorile da internet nije siguran. Danas je internetsko bankarstvo gotovo jedini način na koji se koristimo tim uslugama.