Mato Topić: Zbog ugašenih obrta prihod Hrvatske obrtničke komore pao je 8 posto

Trend zatvaranja obrta osjećamo još od 2004., no zatvaranje je eskaliralo 2009. Danas je više od osam tisuća obrta zatvoreno, što je rezultiralo i smanjivanjem prihoda HOK-a za osam posto, jer se financiramo od komorskog doprinosa koji uplaćuje svaki obrtnik. Trenutačno u Hrvatskoj posluje 92 tisuće obrtnika, ali njihov se broj svaki dan smanjuje. Još smo 2008. alarmirali Vladu i predložili joj 30 antirecesijskih mjera, a za svaki smo prijedlog ponudili obrazloženje o tome kako koju mjeru namjeravamo provesti. Vlada nije reagirala ali smo unatoč tome uspjeli provesti neke mjere. Izborili smo se da se ne zaustavi uporaba duhanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima, a u pregovorima s Ministarstvom zdravstva dogovorili smo prijelazne rokove za prilagodbu. Na taj smo način uspjeli spasiti još barem osam tisuća obrta od zatvaranja.

Glavni je prijedlog bilo donošenje zakona ili izmjena Zakona o Državnom inspektoratu u vezi s radom na crno. Naime, prema izjavi državnog inspektora Krune Kovačevića Državni inspektorat nema zakonskih ovlasti za ulazak na privatni posjed radi inspekcije. Tražili smo da inspektori budu ovlašteni ulaziti u objekte pojedinaca koji nemaju registriran obrt, odnosno u objekte pojedinaca koji u privatnim prostorijama obavljaju obrt i na taj način predstavljaju nelojalnu konkurenciju registriranim obrtnicima. Zato tražimo izmjene zakona, no u tome zasad nismo imali uspjeha.

Tražili smo da se granica ulaska u sustav PDV-a povisi na 200 ili 250 tisuća kuna. Svi obrtnici koji rade i koji ne ulaze u sustav PDV-a plaćaju 180 kuna po reza na mjesec, odnosno malo više od dvije tisuće kuna na godinu. No, mnogi na kraju godine prikažu da su ostvarili manje od 85 tisuća kuna prihoda, dok u realnosti ostvaruju mnogo više. Bilo bi pametnije dopustiti da obrtnici ostvare veći promet, ali im svakog mjeseca zaračunati gotovo tisuću kuna poreza. Predlažemo i da u prvoj godini poslovanja obrti, odnosno samo neka deficitarna zanimanja, imaju 100-postotne olakšice poreza na dohodak, u drugoj godini 50 posto, a u trećoj 25 posto. Naime, svi oni koji su zatvorili obrt nisu prestali sa svojim aktivnostima, oni i dalje rade, ali na crno. Tim bi ih zahvatom država rasteretila i omogućila im da se ponovno registriraju i na taj način uplaćuju u mirovinski i zdravstveni fond.