HRVATSKA POŠTA Struka prepoznala izvrsne rezultate

Nakon 90-dnevog natječaja, uoči otvaranja ponuda za brodogradilišta u većinskom vlasništvu države, nitko se nije pretrgnuo da postane novi vlasnik nekog od šest ponuđenih brodogradilišta. No ako je suditi po financijskim pokazateljima Uljanik brodogradilišta, jedinog brodogradilišta koje se našlo na listi 50 najvećih hrvatskih kompanija u prošloj godini, situacija nije svima jednako crna.

Naime, dio Uljanik grupe – Uljanik brodogradilište – u 2009. je zabilježio najveći rast prihoda među 50 najvećih hrvatskih kompanija, i to od 18,2 posto. Prema poslovnim rezultatima ostvarenima u prošloj godini Uljanik brodogradilište skočilo je na 19. mjesto s 34. u 2008., s time da mu je dobit rasla 127 posto. Prihodi su mu tako dosegnuli gotovo 2,5 milijarde kuna uz dobit od 17,6 milijuna kuna s istim brojem zaposlenih – dvije tisuće (prema satima rada). Financijski pokazatelji rezultat su zasigurno specifične tržišne niše, odnosno gradnje sofisticiranih brodova s većom dodanom vrijednošću. Među najvažnijim je partnerima Grimaldi grupa za koju gradi con-ro brodove za kombinirani prijevoz kontejnera i automobila – 2009. isporučio joj je pet brodova. Uz to radi i za tvrtku Jan de Nul iz Belgije, i to brodove za rezanje i kopanje morskog dna – jaružare (engl. dredger).

Investiranje je u Brodogradilištu lani zauzvratljeno, osim što se dovršava dokapitalizacija u Tvornicu opreme u Vodnjanu čiji je Brodogradilište stopostotni vlasnik, i to od 2006. Namjera dokapitalizacije bila je da se tvornica pripremi za izradu kompletne male predmontaže za potrebe Brodogradilišta; velik dio investicije financirao se vlastitim novcem. Plan za ovu godinu jest gradnja pet brodova i još dva 2011.

• Prošlu godinu nedvojbeno je obilježila svjetska gospodarska kriza. Ona je na neki način izlučila otpornije i snažnije kompanije. Vjerujemo da će ova godina, 2010., biti točka na ‘i’ za sve one tvrtke koje će prevladati, ili neće, doista zahtjevno razdoblje poslovanja na svim razinama i područjima – komentirali su poslovanje u kompaniji na čelu s Marinom Brigićem.

Visoki troškovi Holdinga dodatno su povećali zapošljavanjem novih ljudi, krizi usprkos, a dodatan prihod osmišljen je povećanjem parkirališnih zona u Zagrebu. Holdingu se često najavljuje bankrot, no početkom ove godine odobren mu je plan investicija od 1,23 milijarde kuna, od čega je 625 milijuna kuna osigurano iz vlastitih sredstava.

Od kompanija na listi ne može se zaobići Podravka koja je zadržala poziciju iz 2008., no dio Uprave završio joj je u zatvoru s Milanom Horvatom iz Fime i Srđanom Mladinićem iz SMS-a zbog stjecanja većinskog paketa dionica te koprivničke tvrtke. S druge strane, godinom može biti zadovoljan Dragutin Drk čija se Vindija popela za pet mjesta na tablici, a u recesijskoj godini uloženo je 150 milijuna kuna u novu tvornicu Vindija Vivis te 137 milijuna kuna u novu Kokinu tvornicu.

Među 50 najvećih nema Peveca, jedne od mnogih tvrtki koje su suočene s visokim troškovima širenja iz dobrih godina i nedostatkom svježih sredstava proglašile stečaj. Zdravko Pevec, doduše, uz nesmotreno širenje i zaduživanje za sobom je povukao i brojne dobavljače. Poduzetnici su prošle godine poslovali u najblaže rečeno zahtjevnim uvjetima. Iako je još potkraj 2008. bilo govora o skromnoj novoj 2009. u kojoj se neće izaći iz recesije, mnogi su se nadali da će pad BDP-a biti nešto blagi od 5,8 posto. Stopa nezaposlenosti nastavila je rasti, do kredita je bilo gotovo nemoguće doći, kao i do novih poslova.

Sreća u nesreći bila je niska inflacija od 2,4 posto, no nelikvidnost je gotovo paralizirala domaće tržište. Da je životni standard građana pao, što je, naravno, rezultiralo smanjenjem potrošnjom, zna se i bez podataka o smanjenju BDP-a po stanovniku na 10,245 eura. Građane je dodatno pogodio i krizni porez uveden u kolovozu uz povećanje PDV-a na 23 posto.

Iako je uvoz pao s 50,1 posto BDP-a na 39,4 posto, istodobno je i izvoz skliznuo sa skromnih 42 posto BDP-a na još skromnijih 35,5 posto.

Dug je povećan za 13,1 posto na 43 milijarde eura, a industrija je rasla samo 0,4 posto, što je mnoge tvrtke prisililo na zatvaranje vrata jer se nakon 10,6 posto rasta u 2008. nisu uspjeli prilagoditi novim uvjetima na tržištu.

Prema Fininioj analizi (podaci za prvih devet mjeseci) u recesijskim uvjetima najbolje su se snašli mali poduzetnici koji su ostvarili 46,1 posto ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske. Mali su poduzetnici na uloženih 100 kuna ostvarili 106,96 kuna prihoda, srednji 103,80 kuna, a veliki poduzetnici 104,20 kuna.

Tržište kapitala također je dalo svoj danak nestabilnim uvjetima poslovanja, pa je u ožujku zabilježen rekordan pad Crobexa, a godina je bila rekordna i po padu volumena trgovanja od 65,5 posto. No oni koji su bili spremni na kupnju dobro su prošli.

Da Hrvatska još nije spremna za ulazak u Europsku uniju, znalo se i prije, no pozitivan događaj koji je nakratko donio optimizam bio je ulazak u NATO te deblakada pregovora kojoj je najviše pridonio izvrstan odnos Jadranka Kosor i Boruta Pahora.

Jadranka Kosor, kao osoba godine, spremno je zasjela u fotelu Ive Sanadera, čiji je odlazak obilježio političku scenu, no vrlo se brzo preli i na ekonomsku situaciju jer su afere nakon njegova povlačenja nicale kao gljive poslije kiše. Počelo je s HEP-om, a priključile su se i Hrvatske željeznice i HAC, a već je prošle godine bilo jasno da je sva prilika da je sljedeći HPB. Aferama se kraj ne nazire ni ove godine, a s obzirom na ekonomsko pokazatelje, ali i istraživanja o raspolaženju poduzetnika, može se zaključiti da će kompanije koje su pronašle način kako se održati iznad razine vode u recesijskoj 2009. morati osmislići nove trikove za preživljavanje depresijske 2010.