Home / Tvrtke i tržišta / Upravni sud zbog imovinskih sporova s državom nije neovisan

Upravni sud zbog imovinskih sporova s državom nije neovisan

Žalbu na poreznike rješava ‘Komisija za prepisivanje prvostupanjskih rješenja’, a u nastavnim tužbama građana Upravni sud pretežno sudi pristrano, u interesu države.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima, upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedine u neravno-pravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Iše čitatelja prošle je godine kupilo udjele u jednoj tvrtki iz Varaždina. Mislili su da kupuju tvrtku s jednim zanemarivim poreznim problemom. No na prvi pogled zanemariv porezni problem prerastao je u uzrok mogućeg stečaja kupljene tvrtke. Poreznici tvrde da je kupljeno poduzeće sklapalo fiktivne ugovore i na osnovi takvih ništavnih ugovora zahtijevalo povrat pretporeza. Tvrdnju da je, navodno, riječ o fiktivnim ugovorima poreznici po običaju nisu obrazložili ni dokazali. Poreznici su odbili priznati pravo na povrat pretporeza a da nije proveden dokazni postupak i slijedom toga povisili su još retroaktivno i osnovicu poreza na dobit.

Tvrtka s ‘na prvi pogled zanemarivim poreznim problemom’ u 2006. i 2007. sklopila je više ugovora o zajmovima s tri druge tvrtke pa je za te zajmove uredno zaprimila ulazne račune za obračunate kamate s iskazanim pretporezom. I pretporez je tvrtka kao zajmoprimac odbila u pripadajućem obračunskom razdoblju i tako stekla uvjete za povrat pretporeza. Porezni inspektori proveli su nadzor u tri tvrtke zajmodavke iz tri razne županije koje su putem asignacija i višestrukih kompenzacija te zajmove odobravale. I tim nadzorom nije utvrđen nikakav porezni prekršaj. No to što u provedenom nadzoru nisu pronađene nepravilnosti nije spriječilo poreznike da odbiju priznati pravo na povrat pretporeza. Ulagači koji su kupili tvrtku s ‘na prvi pogled zanemarivim poreznim problemom’ žalili su se na rješenje poreznika o ničim dokazanom sklanjanju navodno fiktivnih ugovora tzv. Samostalnoj komisiji za drugostupanjski postupak. To tijelo Ministarstva financija, međutim, računovođe i knjigovođe posprdo zovu ‘Samostalna komisija za prepisivanje prvostupanjskih rješenja’. I u skladu s posprdnim nazivom tobože samostalne komisije ulagačima je dostavljen prijepis prvostupanjskog kao drugostupanjsko odbijajuće rješenje. Ulagači su nakon odbijenice u zakonskom roku podnijeli tužbu Upravnom sudu radi poništenja odbijajućih rješenja. I misle da sad moraju čekati dvije-tri godine na sudsku odluku. Netočno, morat će čekati, kako trenutačno stvari stojte, najmanje pune četiri godine. Sad se na Upravnome sudu u rad dodjeljuju predmeti zaprimljeni 2006.

No od odugovlačenja još je gore to što se na Upravnom sudu odlučuje samo u jednom stupnju na nejavnim sjednicama sudačkih vijeća bez usmenih i kontradiktornih rasprava. Upravni sud, nadalje, nije ni sud s punim ovlastima u sudenju. U sporovima građana protiv države na Upravnom sudu sudi se pretežno pristrano u interesu države. Takvo upravno sudovanje protivno je članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zbog toga se Vlada u strategiji reforme pravosuđa iz 2005. opredijelila za reformu upravnog sudovanja, ali ta reforma do danas nije provedena. Na u javnosti neoprediano zanemarenom Upravnom sudu odlučuje se o upravnim aktima države kojima se građanima nameću razne obveze, rješenjima o porezu ili umirovljenju, rješenjima o izvlaštenjima i ostalim imovinskih sporovima. Zbog imovinskih sporova država iz svojih ruku ne pušta Upravni sud u neovisno sudstvo.