Home / Biznis i politika / Spomenička renta uskoro će biti prepolovljena

Spomenička renta uskoro će biti prepolovljena

Prijedlog je Ministarstva kulture da se renta više ne plaća i po četvornome metru i ukupnom prihodu tvrtke, nego samo prema jednoj osnovi. Iznos po četvornome metru smanjiti će se, a proizvodne tvrtke posve će se osloboditi plaćanja.

Prema najavama Ministarstva kulture pripremaju se nove izmjene Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojima bi se u blagajne lokalnih zajednica i države koje dijele prihode od rente u omjeru 60 prema 40 posto slijevalo upola manje novca nego do sada. Već smo lani počeli smanjivati zone obuhvata zaštićenih cjelina, a smanjiti ćemo i raspon plaćanja rente prema četvornome metru. Smanjujemo i popis djelatnosti tvrtki koje rentu plaćaju prema prihodu, s time da će prioritet biti rasterećenje prerađivačkog i proizvodnog sektora te tradicionalnih obrta. Gospodarski subjekti koji spomeničku rentu plaćaju prema dvije osnove od sada bi je plaćali prema jednoj, što bi značilo da oni koji izdvajaju 0,05 posto od ukupnih prihoda mogu biti oslobođeni od plaćanja rente po četvornome metru. Sa svim tim mjerama predviđamo da bi ukupni iznos od spomeničke rente bio upola manji nego do sada – istaknuo je Jasen Mesić, ravnatelj Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu u Ministarstvu kulture.

Tvrtke se mogu prijavljivati na godišnje natječaje Ministarstva kulture i lokalnih zajednica i tako aplicirati za novac namijenjen obnovi zaštićenih objekata. Problem se, međutim, često javlja u kontroli 50-ak lokalnih zajednica koje bi trebale raspisivati natječaje, no novac namijenjen zaštititi često odlazi u infrastrukturne projekte. Ove godine Riviera Poreč obnovila je dva objekta na porečkoj rivi za koje plaća rentu, no za tu svrhu nismo dobili ni kune. Ako hotelijeri ne mogu dobiti smanjenje apsolutnog iznosa spomeničke rente, onda bi barem automatizmom trebali dobiti povrat sredstava kad obnavljaju objekte, neovisno o programima obnove Vlade i lokalne zajednice. Svjesni smo da moramo izdvajati za spomeničku rentu, no nije logično da moramo moliti da nam se vrati novac koji uplaćujemo upravo za obnovu – smatra Veljko Ostojić, predsjednik Uprave Riviere Poreč, dodajući da je tvrtka za obnovu fasada izdvojila dva milijuna kuna i k tomu još platila 800 tisuća kuna rente. U Gradu Poreču pak tvrde da je rekonstrukcija hotela građevinski zahvat koji se ne ubraja u izvanredne troškove, nego je riječ o investiciji koji je planiralo i provelo turističko poduzeće, i da Grad Poreč nije od Riviere Poreč zaprimio zahtjev za sufinanciranje troškova.

Čak i kad tvrtke i lokalne zajednice zajedno ulažu u obnovu zaštićenih objekata, kao što je slučaj u Opatiji, pojavljuju se druge nelogičnosti. Opatija je, naime, velikim dijelom sama po sebi zaštićena zona, međutim ne postoji razlika u iznosu plaćanja rente među određenim objektima. Primjerice, hotel Admiral, sagrađen 1984., plaća istu rentu kao i Kvarner, koji je bio prvi hotel u Hrvatskoj. Liburnija Rivijera do prošle je godine plaćala spomeničku rentu od čak 4,7 milijuna kuna, a Grad Opatija nije počeo obračunavati naknadu prema broju radnih dana hotela, zbog čega se iznos smanjio za milijun kuna. Spomenička renta uvedena je kao pomoć u obnovi oštećene kulturne baštine tijekom rata, no situacija se u posljednjih deset godina promijenila, dosta se toga obnovilo. Sada će s upola manjim proračunom država i lokalne zajednice trebati odrediti prioritete i racionalno trošiti novac.

Rekordna je godina za državu i lokalne zajednice u ubiranju spomeničke rente bila 2008., kad se uprihodilo 287 milijuna kuna, najviše od Zagreba, Dubrovnika i Istarske županije. Prošle godine taj je iznos bio nešto manji jer su se već počele smanjivati zone, točnije 245 milijuna kuna. Gledajući po sektorima, najviše je spomeničkom rentom opterećena trgovina (37 posto), zatim promet (21 posto), hoteli i restorani (11 posto) te prerađivačka industrija (pet posto), koja se namjerava osloboditi tog nameta.