Home / Tvrtke i tržišta / Lanjski turistički rekord

Lanjski turistički rekord

Koliko je trgovina previše trgovina? Novi odgovor bi mogao ponuditi upravo Biograd na Moru. Naime, na ulazu u Grad prošlog je tjedna otvoren novi trgovinski centar Plo- dine. U blizini su već vidljivi radovi na novom Lidlu, Mercator i Kon- zum su već na tržištu, a gradona- čelnik najavljuje mogući dolazak još dvaju lanaca koji su iskazali interes. Zona u kojoj se predviđa otvaranje novih centara nalazi se nekoliko stotina metara od započetog veli- kog trgovinskog centra koji gradi lokalni investitor Darko Eškinja. On smatra da je glavna motivacija velika dobit koju je Grad ostvario od komunalnih davanja. Gradona- čelnik Knez, s druge strane, ističe vrijednost 70 novootvorenih radnih mjesta. – Dosad smo bili jedini veliki trgov- ci u Biogradu i bilo nam je teško. Sada se konkurencija toliko po- većala da je najbolje proširiti dje- latnost i promijeniti politiku dok je vrijeme – kaže Eškinja. Usprkos velikoj populaciji nauti- čara koji subotom šopingiraju u lokalnim trgovinama da bi potom ukrcali svoje jahte ićem i pićem, stanovnika ima ipak svega 5.300, sezona je kratka, pa se mogu oče- kivati i žesča sniženja u trgovina- ma, posebno od jeseni.

Što se tiče gradske uprave projekata ima dovoljno za potvrdu dinamičnog razvoja Grada i izvan Ilirijinih zidova. Trenutačno je u pripremi 80 milijuna eura vrijedan projekt gradnje golf-terena koji će graditi VMD projekt iz Zagreba. Bio im je veliki izazov okupljanje zemljišta, međutim uspjeli su i danas su vlasnici 90 posto terena koji je već dovoljno velik da na njega stane 18 rupa: – U međuvremenu smo donijeli novi urbanistički plan uređenja po željama investitora, a u zakonskim okvirima i uz suglasnost ministarstva. Koordinirali smo napore i zajednički uspjeli. Na taj način ostvarujemo i druge projekte. Dakle, može se kad se hoće – kaže Knez.

Sljedeći u pripremi je projekt gradnje zabavnog centra koji će graditi Pirotehnik iz Solina, vrijedan 30 milijuna eura. Osim toga, gradi se gradski helidrom, uređuje stara gradska jezgra, proširuje se i sanira Kulturni centar, čeka se investitor za bolnicu. Mnogo posla, malo vremena. Prema Knezovu mišljenju Biograd je izgubio 20 go- dina razvoja što zbog birokratskog ponašanja države, što zbog nesposobnosti prijašnjih gradskih vlasti: – Biograd ima veliku budućnost. Vidim ga među pet najboljih hrvatskih turističkih destinacija. Tomu u prilog govore i rezultati. Direktor Turističke zajednice Ive Eškinja hvali se rekordnim brojkama u prošloj turističkoj godini: – Imali smo 160 ti- suća dolazaka, 896 tisuća noćenja, što znači da smo noćenja povećali deset, a dolaske osam posto. Biograd postaje prepoznatljiva destinacija. Rekordne rezultate bilježi čak i Zavičajni muzej: – Lani smo imali oko 15 ti- suća posjetitelja. Takav rezultat nismo ostvarili od razdoblja prije rata – kaže ravnatelj Draženko Samardžić. – Prošla godina nije slučajno bila najbolja u povijesti – kaže direktor Ra- žnjević. – To je rezultat dugogodišnjeg promišljenog i osmišljenog ulaganja.

Za uspjeh u turizmu treba se biti desetobojac. Naime, za stvaranje jednog visokoobrazovanog stalnoga radnog mjesta u prosjeku treba investirati oko pet milijuna kuna. To je velik teret i malo ga tko može podnijeti.

Radimo sve kako bismo ubrzali razvoj i investicije. Na putu nam stoji sporost državne birokracije, koja nas je i dosad skupo stajala. Mogli smo biti perjanica, ali ostali smo na repu.

Europe se ne treba bojati. S kvalitetom proizvoda i usluga mi smo već u Europi. Moramo raditi na konkurentnosti, pa će i Biograd imati odličnu budućnost.

Park prirode je destinacija za znanstvenike, promatrače ptica, športske ribolovce, bicikliste, lovce na fotografske motive i izletnike. Donosi novu vrijednost domaćoj turističkoj ponudi.

Osim toga, suočeni s krizom, štedjeli smo gdje god smo mogli, što je u ko- načnici dovelo do toga da se tvrtka po efikasnosti poslovanja svrstala u top pet hotelijerskih tvrtki u Hrvatskoj – objašnjava Ražnjević. Jedan od osnovnih razloga uspjeha Ilirije jest to što se tvrtka nije oslonila isključivo na hotelske kapacitete, već je istodobno razvijala nautički i kamp- ing sektor. Upravo su te djelatnosti lani ‘vukle’ Iliriju: – Mi smo iz manjeg privezišta razvili nautički centar u koji nam danas dolazi svjetska nautička elita. Međutim, da bi ostali u trendu, treba nam još 50 do 100 vezova za bro- dove od 25 do 40 metara – tvrdi Ražnjević. Ljestvica je postavljena naročito visoko u kamping turizmu u kojem je za- bilježen rast od čak 30 posto. Da bi se jednakim uspjehom pohvalili u hote- lijerstvu, prije svega treba suzbiti damping cijene i produljiti sezonu. To za- htijeva razvoj cijele destinacije, što Ilirija ne može učiniti sama.

Zanimljivih pokušaja da se turistička ponuda proširi ima, a mogu se zahvaliti izvrsnom geografskom položaju koji Biograd svrstava u neposrednu blizinu nekoliko nacionalnih parkova i par- kova prirode. Najблиži je Park prirode Vransko jezero koji na godinu bilježi između 45 i 50 tisuća posjetitelja. S Biogradom je povezan biciklističkom stazom: – Priželjkujemo promatrače ptica u ornitološkom rezervatu. Park ima potencijal da produlji turističku sezonu za bar 30-ak dana u proljeće i jesen. Razgovaramo s Ilirijom kako bismo zajedno izasli na englesko tržište – kaže direktor parka Ivica Prtenjača. Velika investicija za Park prirode je vidikovac s centrom za posjetitelje. Međutim, on još nije u punoj funkciji pa tamo nema ugostiteljskog sadržaja. Zapelo je na prostornom planu. I u Biogradu znaju da je loša ideja razvoj osloniti samo na turizam. Utje- cajna branša je ribarstvo, a dobre rezultate bilježe Jadran-tuna i Adria Octopus. Grad je ribaricama osigurao nesmetan vez i mjesto za ukrcaj i iskrcaj ribe, a prijavio je i novi projekt gradnje iskrcajne luke u suradnji s Općinom Tkon, međutim ti će planovi zbog krize ipak stagnirati.

Na ribarsku industriju naslanja se uspješna priča Tvornice mreža i ambalaže. No kako stvari stoe, ta tvornica neće još dugo biti u susjedstvu. Naime, Darko Eškinja, koji je 2005. kupio i revitalizirao dvadeset godina stari pogon, planira preseljenje u neku od poduzetničkih zona u regiji. Razlog? Za cijenu komunalnih davanja kaže da je najviša u zemlji. Uz to, Eškinji je problem što nije vlasnik zemljišta. Iako iz Grada tvrde da čine sve za svoje poduzetnike, Eškinja, i sami bivši gradona- čelnik, ne bi se složio. Da je tomu tako, kaže, ne bi planirao selidbu: – Kako da drugačije ostanemo konkurentni u EU? Tamo se na račun kvalitete može tolerirati cijena viša do dva ili tri posto, ali za svaki postotak iznad toga kon- kurencija te uništi – smatra Eškinja. Njegova tvornica izvozi mreže na tr- žišta Crne Gore, BiH te Srbije, a lani je ostvarila prihode od približno tri milijuna eura. Eškinja je u Biogradu poznat prije svega kao vlasnik tvrtke Bure commerce u čijem je sastavu dugih 15 godina postojala jedina velika trgovina u Bio- gradu. Danas, što u trgovini, što u tvornici zapošljava više od 220 djelatnika. Trgovinu s kojom je počeo prodajao je Mercatoru, a danas širi djelatnost pa se u dvorištu njegove tvrtke sve praši. Naime, gradi 75 milijuna kuna vrijedan trgovački centar na dvije tisuće kvadrata. U međuvremenu, Biograjski kažu da žive dobro. Gužve ima subotom u ma- rini, vikendima na štekatima, ljeti na plažama. No, prevelike gužve nema na Zavodu za zapošljavanje, koji prema gradonačelnikovim riječima broji 202 nezaposlena. Nudio im je, kaže, posao ali nisu bili zainteresirani.