Osnivač Vinistre pobjednik je, zajedno s Degrassijem i Kozlovićem, Svjetskog prvenstva u malvaziji. Upravo je udruživanje vinara i upisivanje Hrvatske na vinsku kartu svijeta posao kojeg se Matošević sada prihvatio.
O n bi i Dinamo zadržao do proljeća u Europi. To se u šali može reći za dr. Ivicu Matoševića, jednog od najboljih hrvatskih vinara, jednog od autora istarskog vinskog buma i čovjeka koji, čini se, sve što dotakne pretvori u zlato. Upravo je zlato osvojio na ‘svojoj’, netom završenoj Vinistri, sajmu koji je 1994. i osnovao s grupom podjednako ambicioznih istomišljenika i do danas ga doveo do pozicije najvažnije vinske smotre u Hrvatskoj.
S kolegama i prijateljima Morenom Degrassijem i Gian-francom Kozlovićem Matošević je na natjecanje ‘Svijet malvazija’, svojevrsno svjetsko prvenstvo na kojem se natjecalo 215 vina od te sorte iz šest zemalja, poslao zajedničko vino MaDeBaKo. Sljubili su tri malvazije, ponajbolju od svakoga, i pobijedili u kategoriji mladih vina berbe 2009. Četvrti je partner bio Joe Bastianich, sin vlasnice nekoliko poznatih njujorskih restorana Lidije Bastianich. On u SAD-u trguje vinima i već je na to tržište plasirao 15 tisuća butelja tog vina.
Giovanni, kako su ga prije 25 godina, za vrijeme studija u Zagrebu, zvali kolege i prijatelji, tako je u djelo proveo svoj najnoviji projekt: svjetsku promociju hrvatskih vina.
Prije 25 godina Ivica Matošević bio je gradski dečko iz Pule s velikim snom o povratku u prirodu. Stekavši diplomu agronoma, u Nacionalnom parku Brijuni pet se godina brinuo o ukrasnom cvijeću. Istodobno je pripremio doktorat iz biotehnologije u Udinama, gdje ga je općinio svijet vina. Sa skupinom istomišljenika i prijatelja, vinara i vinoljubaca među kojima je bio i veliki poštovatelj vina i ‘večerni’ župan Ivan Nino Jakovčić, Matošević je prije 17 godina osnovao udrugu i sajam Vinistra. Pozlatilo mu se, jer Vinistra je već godinama najvažnija vinska smotra u Hrvatskoj, a malvazija, desetljećima osporavana sorta, postala je najljepša hrvatska vinska priča. Tomu je i sâm pridonio.
Iako u obitelji nije bilo vinske tradicije, primio se i proizvodnje vina. Grožđe je isprva kupovao, a danas ima imanje od desetak hektara vinograda s kojih puni gotovo 100 tisuća butelja na godinu. Malvazije naziva Alba. Ima ih ‘običnih’, proizvedenih u inoksu, pa onih odnjegovanih u hrastovim bačvicama, kojima dodaje sufiks ‘barrique’, a malvazije Rubinia njeguje u bagremovim bačvicama. Merlot zove Mora, mlado vino od gamaya ili bor-gonje Mladuh, a proizvodi i chardonnay. Mlado vino zove se Aura, a ozbiljnije, odležano, Anima. Potonje mu se vino ‘samo’ posrebrilo. Ali u Parizu, na natjecanju Chardonnay du Monde 2002. Ove će godine tržištu predstaviti i dvije mješavine so-rata, bijelu i crnu Grimaldu, vina nazvana prema položaju na kojem uzgaja grožđe.
