Nakon jednog od poznatijih zaokreta u poslovoj povijesti, kad je 2004. IBM svoj računalni biznis prodao kineskom Lenovo i odlučio se posvetiti isključivo konzaltingu i osmišljavanju rješenja, kompanija je gotovo potonula u anonimnost. Ove je godine usprkos krizi ponovno u vrhu – za prvim Googleom zaostaje samo 28 milijardi dolara prema ukupnoj vrijednosti brenda prema kojem je i postala poznata u svijetu, 2004. prodala kineskom Lenovo odlučivši se posvetiti isključivo konzaltingu i osmišljavanju rješenja – vratila tik do svjetskog vrha. Najnovija ljestvica druga je dobra vijest nakon poslovnih rezultata za prvi kvartal ove godine u kojem je kompanija ostvarila rezultate bolje od očekivanih. Ukupni su prihodi bili 22,9 milijardi dolara, što je rast od pet posto u odnosu na isto lanijsko razdoblje, a dobit je porasla 300-tinjak milijuna dolara. Važno je reći da su upravo konzultantske usluge bile glavni pokretač dobrih poslovnih rezultata s 18-postotnim udjelom u prihodima. Očekivano, IBM je, geografski gledano, najbolje prošao u azijsko-pacifičkoj regiji, koja je pridonijela s 10 posto.
Danas relativno mirna kompanija, ekološki prosvjećena, već neko vrijeme daleko od fokusa medija, uz tek poneku uobičajenu čarku s konkurentima zbog tehnologije i monopolističkog ponašanja, IBM je tijekom svoje povijesti imao kontroverziju. Jedna od većih potječe iz vremena Drugoga svjetskog rata. Uz Ford, najspominjane ime u tom kontekstu, nekako se pojavljuje i IBM kao kompanija koja je tehnologijom omogućila nacistima onakvu efikasnost u tamanjenju Židova. Knjiga ‘IBM i holokaust’ posebno je uzbudila duhove nakon što je objavljena 2001. i potaknula preživjele na podizanje tužbe protiv kompanije. Optužba je, doduše, ubrzo povučena, ali javnost je bila podijeljena zbog navoda u knjizi. Časopis BusinessWeek otvoreno je stao u obranu kompanije rekavši da je knjiga površna i da je teza autora Edwina Blacka o ‘automatiziranom holokaustu’ običan mit.
Razlog prijepora i buđenja duhova povijesti bila je tvrdnja da je IBM-ova tehnologija, Hollerithovi kartični strojevi, bila ključni alat za katalogiziranje i slanje Židova u smrt. Suradnja niza američkih kompanija s Hitlerovim režimom odavno nije tajna, no od ostalih koji proizvaju razne stjegonoše kapitalizma za suradnju s nacistima Blacka razlikuje teza da je IBM bio više od običnog prodavača. Prema njemu, kompanija je otišla mnogo dalje i uspostavila strateški savez s njemačkim vlastima. IBM je u prodaju uključio i izvršnu potporu za klijenta u obliku održavanja strojeva, ali i rješenja posebno osmišljena za potrebe nacističke režime.
