GORANSKE PALAČINKE

Za palačinke: 1 Mješavina za palačinke Podravka (400 g), 750 ml vode, ulje za pečenje palačinki.

Za nadjev: 350 g dobro ocijenjenoga svježeg kravljeg sira; 1 vanilin šećer Dolcela, 100 ml slatkog vrhnja, 1 žlica šećera u prahu, 1 žličica naribane narančine korice, 150 g mljevenih oraha.

Za šećerni sirup: 100 g šećera, 200 ml vode, 50 ml narančina soka, 1 žličica naribane narančine korice; 1 vanilin šećer Dolcela; 3 žlice viljamovke.

Sadržaj mješavine za palačinke pomiješajte s vodom, ostavite kratko stajati, a zatim ispecite veće palačinke (promjera 20-ak cm). Pokrijte ih aluminijskom folijom i ostavite na toplome mjestu. Kravljir sir pomiješajte sa šećerom i vanilin šećerom, dodajte vrhnje, naribanu narančinu koricu i orah. Sve dobro izmiješajte, nadjenite palačinke i svijte ih. Stavite ih u vatrostalnu posudu koju ste prethodno namazali maslacem i svaku palačinku prelijte s dvije do tri žlice pripremljenog sirupa. Zapećite ih 10-ak minuta na temperaturi od 180 stupnjeva.

Vrijeme pripreme: 1 h.

Tko u krevet odlazi gladan, sanja palačinke. Stara je to narodna poslovica raširena po cijelom svijetu, ali predmet iz snova, ovisno o zemlji, razlikuje se, ipak, prema načinu na koji je pripremljen. Brašno, mlijeko, sol, šećer, ulje osnovni su sastojci jednostavne delicije koju na engleskom govornom području većinom zovu ‘pancakes’, na njemačkom ‘Pfannkuchen’ (u Austriji ‘Palatschinken’), u Indiji je, među ostalim, nazivaju ‘pooda’, a u Kini ‘ban chian kuih’. Svaki narod u svakom kutku svijeta, a i svaka obitelj, ima svoju tajnu za pripremu palačinki koje su mu najukusnije. Neki u osnovno tijesto dodaju vodu (većinom mineralnu), drugi preferiraju začine poput kakaa i vanilije, treći ih vole ljute, s dodatkom čilija, ili pak miješaju glatko i oštro brašno ili npr. heljdino. Kad se tomu još doda punjenje prema izboru (slatko ili slano), u trenutku se dobije tisuće različitih delicija utemeljenih na receptu koji svojataju gotovo sve svjetske kulture. Ipak, vjeruje se da palačinke tradicionalno pripadaju francuskoj kuhinji, gdje ih nazivaju ‘crêpe’. Po cijeloj je Francuskoj more palačinkarnica (la crêperie) premda im je domovina, navodno, zapadna francuska pokrajina Bretanja. U njoj je pak najveća tradicionalna slastica takozvana galette, velika palačinka pripravljena od heljdina brašna.

Prve četiri Podravkine juhe lansirane su 1957., a danas je u tom asortimanu više od 40 vrsta juha. Idea o proizvodnji juha u Podravci razvila se početkom 50-ih godina prošlog stoljeća. U uvodjenju proizvodnje juha u koprivničko tvrtku sudjelovala je prof. Zlata Bartl 1957., kad su iz laboratorija izasle prve četiri juhe: od gljiva s krupom, od gljiva s tjesteninom, od graška te povrtna juha s krupicom. Sljedećih se godina radilo na razvoju i uvodjenju novih juha, a 1959. kupljen je i prvi stroj za njihovo briketiranje. Prva Podravkina kokoša juha pod nazivom Zlatka važna je zbog ambalaže na kojoj je bio prikazan pijetao. Deset novih juha predstavljenih na Zagrebačkom velesajmu 1964. osiguralo je Podravki prvo mjesto u proizvodnji jušnih koncentrata u bivšoj Jugoslaviji.

Kao uvod u obilježavanje 50. obljetnice juha Podravka je 2007. ‘odjeljena’ juhe u novo ruho. Novim dizajnom dominira veliko srce koje je već godinama simbol Podravke i Podravkinih juha. Asortiman danas ima 35 vrsta juha koje se prodaju na tržištu Hrvatske i izvoze na pet kontinenta.