Home / Ostalo / Hrana koja štiti

Hrana koja štiti

Potamnjela je koža u prošlosti bila znak socijalnih razlika (bljeda je put bila privilegij aristokracije, a tamnija označavala niže slojeve), a 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća pretvorila se u pravi moderni kult. No unatrag nekoliko desetljeća više je razlog za zabrinutost nego za zadovoljstvo. Strah se pojavio zbog ozonske rupe, a opasnost se nadvila nad svijetlim fototipom: u porastu su melanomi (132.000 novih slučajeva na godinu u svijetu), preuranjeno starenje kože i alergije na suncu.

S druge strane melanin, koji se proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka, itekako služi: nakon što ga melanociti proizvedu, premješta se u površinske slojeve gdje stvara sloj koji DNK štiti od štetna sunčeva zračenja, a koži ujedno daje lijep, preplanuo izgled. Osim toga u epidermi se pod utjecajem UVB zraka sintetizira vitamin D koji je važan za apsorpciju kalcija. Zbog svega smo se toga odjednom našli u slijepoj ulici jer se čini da je izlaganje suncu i zdravo i štetno. Kako bismo iz te ulice izašli na suncu neoštećene kože, dovoljno je slijediti nekoliko osnovnih preporuka.

Prije odlaska na more ili u planine i duljeg izlaganja suncu kožu bi trebalo pripremiti. Neki stručnjaci preporučuju prethodnu pripremu odlaskom u solarij, no treba biti pažljiv jer ni s tim nije dobro pretjerivati (ne preporučuje se odlaziti u solarij više od 50 puta). Dobru pomoć prije sunčanja koža može dobiti iz prehranbenih namirnica, i to onih koje sadrže betakaroten. To su dinja, marula, rajčica, lubenica i špinat. Poželjno je u tijelo unijeti vitamine A, C i E i selen, koji se smatraju snažnim neutralizatorima kada je riječ o promjenama i oštećenjima kože. Rezultati studije objavljene u časopisu Journal of Clinical Nutrition pokazali su da dnevna doza od 25 mg betakarotena i 335 mg vitamina E može djelotvorno zaštititi kožu od UV zračenja. No terapiju treba početi barem šest tjedana prije intenzivnijeg sunčanja.

No čak ni nakon takve pripreme na jakome suncu nećemo biti posve sigurni, stoga je jedna preporuka stručnjaka da se ne treba sunčati između 10 i 16 sati. Pritom je dobro znati da pod ultraljubičastim zrakama bez zaštitnog faktora možemo ostati najviše 20 minuta.

Kako biste pravilno procijenili je li zaštitna krema doista djelotvorna, treba samo izračunati: zaštitni faktor 15 omogućuje nam da na suncu ostanemo pet sati (20 min x 15 SPF = 300 minuta ili pet sati). No to ne znači da povećanje zaštitnog faktora omogućuje proporcionalno povećanje vremena sigurnog sunčanja. Važno je doznati i podatak o ultraljubičastom indeksu koji označava dnevnu dozu očekivanog rizika od izlaganja suncu.

Osim pripreme i nanošenja kreme sa zaštitnim faktorima te obnavljanja aplikacije nakon izlaska iz vode ili nakon tuširanja važno je nositi i sunčane naočale koje imaju zaštitu od UVA i UVB zračenja. Pozornost treba posvetiti zaštititi nježne dječje kože, najbolje laganom i prozračnom svjetlom odjećom te nanošenjem zaštitnih sredstava i dok ste u sjeni. Fotosenzibilnost mogu prouzročiti i neki lijekovi. Uzimate li antibiotike, antipsihotike, citostatike, diuretike, antidepressive, antihistamine i antihipertenzive, budite oprezni dok se sunčate.