Preporuka kupcima\n\nO dobitnicima certifikata Best Buy Award odlučuje tržište, odnosno javnost, kazuje Mirjana Pelaić. Na osnovi znanstveno utemeljenog anketiranja (istraživanja tržišta) dobijamo za koje proizvode i usluge javnost smatra da nude najbolji omjer cijene i kvalitete (Best Buy) u određenoj grupi proizvoda, odnosno usluga.\n\nTo istraživanje za potrebe Best Buy Award certificiranja provodi GfK – Centar za istraživanje tržišta, dio GfK Grupe sa sjedištem u Nürnbergu u Njemačkoj.\n\n- Oni brendovi, odnosno oni proizvodi i usluge, koji u tom istraživanju GfK osvoje sam vrh (prvo mjesto) svoje grupe oni (i samo oni) zaslužuju nositi titulu Best Buy Award. GfK je proveo istraživanje u siječnju ove godine, a specifičnost tog istraživanja je u novorazvijenoj metodi – DEEPMA – Deep Mind Awareness – kaže Pelaić. Primijenjena je, tumači, klasična metoda CATI (telefonsko anketiranje ispitanika). To je istraživanje GfK proveo za 150 kategorija iz gotovo svih segmenta gospodarstva (prehrambeni industrija, trgovina i logistika, tehnologija i telekomunikacije, ugostiteljska djelatnost, mediji itd.)\n\nZa svaku potkategoriju u testiranim kategorijama, ovisno o rezultatima te ankete, GfK je formirao top-listu. Potkategorije su primjerice bile mlijeko, jogurt, mliječni namaz, probiotici… Prvoplasirani (i isključivo samo prvoplasirani) u svakoj od tih top-lista za svaku potkategoriju zaslužuje nositi naziv Best Buy Award za tu potkategoriju.\n\nMožda bi se na prvi pogled moglo kazati da je na hrvatskom tržištu podosta priznanja koja se dodjeljuju pojedinom proizvodu ili usluzi, no činjenica je da u usporedbi s razvijenim zemljama razna priznanja i nisu brojna. Iako se poprilično razlikuju u metodologiji prema kojoj se obavlja izbor kandidata za priznanje, postoji i određena spona koja ih povezuje. Priznanja koja se dodjeljuju proizvodima na hrvatskom tržištu nedvojbeno imaju jedan od zajedničkih ciljeva, a riječ je o tome da se kvalitetom i cijenom izdvoje proizvođači koji odškaju te da se kupcima ili korisnicima usluga preporuče takvi proizvodi i usluge. A bez ikakve dvojbe to je posebno važno u ova recesija vremena. ▶️\n\nRobna marka kao imovina\n\nUkupnu vrijednost marke kada je riječ o brendu kao imovini, naglašava prof. dr. sc. Tihomir Vranešević, čine dvije sastavnice:\n\n1. financijska vrijednost marke – može se temeljiti na prodajnim rezultatima i postignutim i/ili očekivanim financijskim uspjehima, a tradicionalno se iskazuje novcem;\n\n2. tržišna vrijednost – odnos je između klijenata i marke, odnosno doživljaj marke (poznatost, percepcija, imidž te zadovoljstvo i lojalnost) na tržištu. Ta vrijednost ne iskazuje se novcem, ali je pretpostavka financijske vrijednosti brenda.\n\nštite pruža – objašnjava Blažeković i dodaje da se tom metodologijom procjenjuje vrijednost brenda kao i sve ostale vrijednosti kompanije na osnovi toga koliko pridonosi i koliko će pridonijeti vrijednosti kompanije u budućnosti.\n\n- Uskoro će, nadam se, i računovodstveni standardi omogućiti vođenje vrijednosti brenda unutar bilance tvrtki – kaže Blažeković.\n\n30. travnja 2010.\n\n
