Page 2

PRAVA POREZNA REFORMA

Prijedlozi stručnjaka i poduzetnika

• povećati neoporeziv dio dohotka

• smanjiti visinu stopa uz veće porezne razrede

• smanjiti ili čak ukinuti prirez

• vratiti zaštitnu kamatu

• oporezivati izvlačenje dobiti u inozemstvu

• oporezivati imovinu (samo višak iznad propisanog cenzusa)

• porezno poticati konsolidaciju poljoprivrednog zemljišta

• proširiti poreznu bazu poreznih obveznika i za poreze i doprinose

• umjesto poreznih olakšica uvesti ciljanu socijalnu pomoć

proračun, ali neoporezivim se dijelom definira socijalna politika i osigurava reprodukcija radnika. Porezna progresija ne bi trebala ići na teret onih koji svojim radom povećavaju nacionalnu dividendu. Cilj je povećati konkurentnost gospodarstva, pa prijedlog ima učinak neizravne devalvacije kune – uvjerava Santini. Tvrdi da se upravo poreznim sustavom može privući kapital i visokobrazovani kadar koji će oživjeti ekonomiju.

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić misli da su predložene izmjene dobar početak jer bi s rastećenjem cijene rada u kombinaciji s drugim poticajnim mjerama poslodavci trebali početi više investirati: – I u Vladi znaju da se ne može raditi parcijalno. Svjesni su da će kad-tad morati početi zadirati u sustav doprinosa, ali i uvesti porez na imovinu – uvjeran je Stojić.

Prodaja ‘rezidentnosti’ Marija Zuber misli da je najveći propust to što Vlada nije zahvalila primitke koji se sada ne smatraju dohotkom. I dalje se na prihode od dividenda i udjela u dobiti neće plaćati porez na dohotak ni porez na dobit po odbitku, čak ni kad se dobit iznosi u inozemstvu: – Kad strani vlasnici iznose dobit, tu ne plaćaju porez, ali zato će u Njemačkoj ili Sloveniji na to platiti 25 posto. S Njemačkom primjenjujemo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, i da se taj porez plaća u državi u kojoj je dobit ostvarena, porezna bi obveza u Njemačkoj bila manja jer bi se uračunavao porez plaćen u Hrvatskoj. To je pravi izvor porezne nepravde. Na udjelima u dobiti, dividendama i opcijskoj kupnji dionica pojedinac štedi porez u milijunskim iznosima – upozorava Zuber.

No Vlado Brkanić, član Uprave RRiF-plusa, kaže da i neoporezivanje isplaćene dobiti može biti prednost: – Nitko ne voli plaćati visoke poreze. Mnogi su Talijani registrirali poduzeća u Sloveniji, ali ni ona se nije pokazala ‘gostoljubivom’. I, zamislite, pomalo prelaze k nama. Naš porez na dobit i slobodan – neoporeziv – prijenos poslovnog udjela sve više dobiva na značenju, to se prepoznaje. S prodajom ‘rezidentnosti’ mogli bismo privući inozemna društva da otvaraju svoja sjedišta. Ostvari li se prihod i dobitak iz tranzitnog poslovanja, prebacite li se poslovi u Hrvatsku, porezi će biti plaćeni, što je za nas dobro. Načelno vrijedi pravilo da se uz niže poreze uvijek ubere više poreza nego ako je opterećenje visoko. Visoki porezi potiču na utaj i evaziju – preporučuje Brkanić. Brkanić i Santini upozoravaju na to bi ozbiljna porezna reforma morala ispraviti nepravdu iz 2001., kad je iz sustava protjerana zaštitna kamata.

A što s doprinosima? – Njome bi se štitila supstancija, kapital poduzeća, jer bi se iz osnovice isključivali inflatori učinci. Sustav zaštitne kamate treba primijeniti na elemente kapitala koji se ne isplaćuju, primjerice na akumulirane, zadržane dobitke i temeljni kapital. Tako bi se porezno nagradili svi oni koji ne isplaćuju dividendne dobitke, a posredno bi se smanjilo i porezno opterećenje poduzetnika – kaže Brkanić. Santini dodaje da bi ona pridonijela privlačenju izravnih inozemnih ulaganja, među ostalim i greenfield investicijama: – Zaštitna je kamata poticaj ulagačima da povećaju stopu samofinanciranja, što povećava štednju i investicije. Imajući na umu dospjeće anuiteta inozemnog duga koji ugrožava likvidnost prema inozemstvu, zaštitna kamata ne bi samo umanjila porezu osnovicu nego bi i one moguća inozemne investitore da povuku profite upravo za iznos te kamate – tumači Santini. Stojić pak preporučuje da se uvede porez na imovinu (na višak iznad određenog cenzusa), prije svega zato da se rastereći oprezivanje rada, ali i da se velik dio imovine stavi u funkciju: – To se neće tako brzo provesti, bar ne dok se ne poveže gruntovnica i ne profikoncira OIB. Sada se dosta ljudi s niskim dohotkom koriste raznim olakšicama, a imaju dosta imovine koja nije u funkciji. Upravo bi sada o tome trebalo razmišljati jer je taj porez dobro najaviti nekoliko godina prije i postupno ga povećavati – poručuje Stojić. Svi su sugovornici pomalo razočarani površnim, nejasnim izmjenama koje ni u tragovima ne spojinju doprinose. Mjesta za sniženje cijene rada zadiranjem u doprinose lako je naći u širenju baze i racionalizaciji prava. No za takvo što bi vlast trebala razmišljati dugoročno. Vremena za raspravu ima, čak i ako se već za dva mjeseca izmijene oza-kone. I to je dovoljno za stručnu raspravu i primjenu konkretnih modela koji će izračunati utjecaj pojedinih mjera na proračun i porezne obveznike. Ekonometrijski su se modeli, tvrdi Santini, posljednji put suvislo upotrijebili u bivšoj državi. Od tada se zakoni sklapaju napamet. Porezi su prevažni da bi se o njima odlučivalo površno i samo unutar savjetničke ekepe kojoj je, očito, nametnut primarni zadatak – spasiti proračun.