Jačanje imidža\n\nPuma i Adobe uskočili među prvih 100\n\nNajveće su dobitnice na ljestvicama najvrjednijih globalnih brenda i kompanije koje do sada nisu bile na listi stotinu najvažnijih brenda. Prošle godine priključili su im se proizvođač sportske opreme, odjeće i obuće Puma i proizvođač softvera Adobe. Puma je na najboljem putu da svojim proizvodima parira globalnim igračima kao što su Nike i Adidas. Stoga je pokrenula i nišnu liniju odjeće i obuće namijenjenu ženama, ali i liniju parfema Urban Motion. Proizvođač softvera Adobe raste na drugom polju i već šestu godinu zaredom dvoznamenkasto raste. Ta kompanija postaje sve poznatija jer svoj brend širi na nova područja kao što je Adobe TV, koji ima sjajnu posjećenost. Adobe je ipak najpoznatiji po Flashu, svom programu koji pokreće 80 posto svih videouradaka na internetu. Iako je izraziti lider na tržištu, ovogodišnje lansiranje iPada, koji ne podržava Adobeov Flash, narušilo je tvrtkin imidž.\n\nTežak put do oporavka\n\nCitigroup izgubio simpatije javnosti\n\nCitigroup, ranjeni američki financijski div koji je u dvije godine izgubio velik dio svojeg imidža, pokazuje prve znakove oporavka. U prvom je kvartalu ove godine ostvario dobit od 4,43 milijarde dolara. To su izvrsne vijesti jer je ta banka u posljednjem kvartalu protekle godine zabilježila gubitak od 7,58 milijardi dolara. Dio razloga za dobro postovanje Citigroupa analitičari vide u poboljšanju poslovne klime, ali i u padu troškova poslovanja. ‘Troškovi vezani uz loše zajmove pali su na godišnjoj razini gotovo 16 posto na 8,37 milijardi dolara. Kvartalni prihodi od tekućih operacija skiznuli su 5,8 posto na 25,4 milijarde dolara, a prihodi od potrošačkog bankarstva porasli 3,1 posto na 8,08 milijardi dolara’, stoji u priopćenju banke. Prihodi od trgovanja i investicijskog bankarstva pali su pak 34 posto na osam milijardi dolara. Ti pokazatelji poboljšat će financijsku sliku banke, ali velik dio američke javnosti još ne pokazuje simpatije za velike banke koje su svojim ponašanjem prouzročile financijsku krizu.\n\nuglavnom ne oglašava i njezin je glavni marketinški alat riječ od usta do usta.\n\nBorci i takmaci\n\nDok se Zara ne oslanja na oglašavanje, to čini Nestlé, najveći svjetski proizvođač prehrambenih proizvoda. Ta je kompanija proteku godinu završila na 58. mjestu liste najpoznatijih svjetskih brenda, a godinu ranije zauzela je 63. mjesto. Svoj rast kompanija temelji na širenju po cijelom svijetu, ali i na visokim standardima u kvaliteti i sigurnosti proizvoda. Kako bi zadržala svoj globalni utjecaj, otvorila je centar za razvoj u Kini, ali i osnovala novi centar za poslovanje u Keniji.\n\nZa deset je mjesta svoje mjesto poboljšao brend tvrtke RIM, BlackBerry, koji se našao na 63. mjestu liste. Ipak je BlackBerry najprodavaniji smartphone na svijetu. Na kraju 2009. godine u svijetu je bilo 16 milijuna korisnika BlackBerryja, što je rast od 50 posto u odnosu na 2008. godinu. Čini se da je upravo BlackBerry osvojio srca poslovnih ljudi jer su oni njegovi najvjerniji korisnici.\n\nDok BlackBerry dobro posluje i tijekom krize, jedan od najvećih gubitnika je legendarni proizvođač motocikala Harley-Davidson, koji je završio na 73. mjestu liste, čak 23. mjesto niže nego godinu ranije. Prodaja motocikala tog proizvođača pala je u SAD-u 13 posto. Harley-Davidson bori se protiv pada prodaje novim modelima motocikala koji su namijenjeni mladim generacijama. Stoga su lansirali model Iron 883 i Dark Custom.\n\nOsim Harley-Davidsona na listi je najviše pala švicarska banka UBS, koja godinu završila na 41. mjestu, točno 31 mjesto niže nego na kraju 2008. godine. Kako bi izdržala udare krize, ta je banka dobila pomoć od Švicarske, što nije moglo održati vrijednost njezina brenda.\n“`

“`

Page 2

naše banke koje su dobro poslovale tijekom krize.’ Ukratko, oni problema nisu imali, stoga ih se cijela ta priča ne tiče.

Dugo primicanje dogovora S druge je strane njegov američki kolega Tim Geithner rekao da će Amerika uvesti porez svojim bankama bez obzira na kanadsko stajalište, sugeriravši tako da je svijet sve bliži individualnom pristupu rješavanja problematike financijskih institucija. Mnogo je vremena prošlo, dogovor se ne čini blizu, pa postaje sve vjerojatnije da će se svatko sam za sebe, ako će uopće, obračunati s financijskim sektorom, što se, uostalom, već počelo događati. Pojedine države samostalno su počele oporezivati banke prema vlastitu nahođenju. Tako je i po tom pitanju svijet pao na ispitu zajedništva jer nakon što su se iz krize vadili kako je tko znao, očito neće biti sposobni ni pripremiti se za sljedeću.

A bit će je, toliko je sigurno. Britanski ministar financija Alistair Darling dobro je uočio problem. Prema njemu, takav pojedinačni pristup jednostavno neće biti dovoljno učinkovit. Naravno, usprkos potpuno oprečnim izjavama (Geithner misli da će svi slijediti Ameriku, Flaherty priča da se sve više zemalja pridružuje kanadskom stajalištu) svi su na kraju ustvrdili da se dogovor primiče, a jedini je malo hrabrosti pokazao direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn, koji je optužio neke zemlje za ‘kratkovidnost u odbijanju koordinirane reforme’.

Niz dlaku Kini Ipak, jedna je stvar vrlo interesantna u svemu – da su se pozicije donekle izmijenile gledano kroz povijesnu perspektivu. Sada se Amerika žestoko bori za ograničenja privatnom sektoru, i to u oba pitanja (kapitalne rezerve i porez), a tradicionalno intervencionističke države poput Kanade, Njemačke i Francuske štite dignitet progonjenih banaka.

Neke je vruće teme kao što su kineski tečaj i grčki slučaj zasjedanje potpuno zaobišlo. Prva, iznimno pikava tema nije se spominjala da se taman oraspoložene Kineze ne bi ponovno iritiralo, ali i zato što Amerikanci nisu izrazili ni volju za početak hajke na juan. Vrlo maglovito obećanje iz Pekinga bilo je dovoljno da primiri raspravu koja se proteklih mjeseci ponovno rasplamsala. Nagađanja kažu da će Kina dopustiti lagano apreciranje juana tijekom idućih mjeseci, no to je ujedno sve što se zna. Koliko posto i koliko dugo odlučit će Kinezi, a do tada ih se, očito, nitko neće usuditi naguravati. Štoviše, Kini i drugim nadolazećim teškašima MMF je išao niz dlaku pozivom na ubrzano reformu organizacije Fonda i reviziju kvota, logičnom odgovoru na izmijenjene okolnosti u globalnoj ekonomiji i posljedici namjere da se zemljama u razvoju omogući veći utjecaj u toj organizaciji. A rado bi i položio ruke na njihove izdašne devizne rezerve.