Riječ je o prodaji udjela u društvima u kojima država ima udjele manje od 25 posto i privatizacija nekih društava u državnom vlasništvu, što vjerojatno implicira i određen broj inicijalnih javnih ponuda, generatora razvoja i rasta burze. Uz to važne su i promjene u sustavu mirovinskog osiguranja, tj. porast doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja i priznanje izdvajanja poslodavaca.
Page 5
“`markdown
TEMA TJEDNA\n\nKAKO ĆE SEKTORI POSLOVATI NAKON PROVEDBE MJERA IZ PAKETA JADRANKE KOSOR\n\nu treći stup kao porezno priznati trošak. Takva bi mjera mogla dodatno potaknuti razvoj dobrovoljnih mirovinskih fondova, ali i kompanije na povećanje ulaganja i intenzivniji razvoj tzv. privatnih, zatvorenih mirovinskih fondova. Treća je komponenta porezno rasterećenje gospodarstva s mjerama smanjenja generatora nelikvidnosti.\n\n- Dinamika i Vladina predanost u provedbi tih komponenata fundamentalno će i dalekosežno utjecati na razvoj i rast našeg tržišta kapitala u sljedećih nekoliko godina – kaže Šestanović.\n\nDrvena industrija\n\nIZVOZ U MJERAMA NEDOVOLJNO ZASTUPLJEN\n\nDrvena industrija pozdravlja mjere, no Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa i predsjednik Udruženja drvene industrije u HGK, misli da izvoz nije dovoljno naglašen u drvenoj industriji i da bi trebao zastupljeniji u mjerama.\n\n- Pojedine grane moraju imati veću važnost jer je drvena industrija dominantna u tom segmentu, visoko je izvozno orijentirana i ima mnogo komparativnih prednosti.\n\nČak 65 posto ukupne proizvodnje završava na inozemnim tržištima. Posebno treba pohvaliti rasterećenje gospodarstva i zauzimanje bolje pozicije na inozemnim tržištima, odnosno konkurentnost, kao i plan smanjenja poreza, do-prinosa i parafiskalnih nameta – kaže Jelčić.\n\nEnergetika\n\nMNOGO PLANOVA, NEDOVOLJNO INFORMACIJA\n\nIako se u Programu često spominju ulaganja u energetiku, Bojan Reščec, direktor tvrtke RP Global CSE, mjere ocjenjuje pozitivnima, ali i veoma zakasnjelima:\n\n- Niz okolnosti negativno utječe na razvoj i ulaganja u sektor posebice obnovljivih izvora energije. Otežana provedba zakona i pravilnika, manjak koordinacije među državnim institucijama i ministarstvima direktno onemogućuju ulaganja. Iako su problemi prepoznati i predloženi načini rješavanja, ne rješavaju se, nego se gomilaju novi – kaže Reščec.\n\nIako su vidljive prilike u projektima ulaganja u vjetroploja ili kogeneracijska postrojenja u industrijskim zonama, u HUP-u – CRO industriji smatraju da treba poboljšati regulatorne uvjete da bi se takvi projekti realizirali:\n\n- Program je za sada samo radni papir u kojem se energetika spominje samo jedanput, i to u poticanju investicijskih projekata s naglaskom na obnovljivim izvorima. Nije jasno koje su to investicije, faze ulaganja, na koji rok, koliko će stajati ni tko će ih provesti. Da bi se o utjecajima mjera moglo raspravljati, treba ideju iz Programa operacionalizirati i razraditi – misle u HUP-u – CRO industriji.\n\nKad je riječ o plinskom gospodarstvu, Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, kaže da se najavljeni rast povezuje s cijenom nabave plina, na koju opskrbljavači nemaju utjecaja:\n\n- Usprkos nastojanjima opskrbljavača i operatera distribucijskog sustava u Programu nema naznaka da će se mjere primijeniti i na njihovo poslovanje, nego planirani rast cijene proizlazi isključivo iz poslovanja i gubitaka državnih tvrtki – tvrdi Topolnjak. Najveću opasnost vidi u provedbi mjera koje bi trebale ne samo ispraviti dosadašnje propuste nego i potaknuti na ulaganja i gradnju.\n\nPoljoprivreda\n\nNAJVEĆI UDAR SMANJENJE POTICAJA\n\nIz mjera ne proizlaze nikakve povoljne prilike jer se one, osim što se u njima navodi smanjenje poticaja, ni na koji drugi način ne odnose na poljoprivredni sektor – kaže Stipan Bilić, direktor Kondina, i dodaje da ni dosadašnji poticaji nisu povećali poljoprivredni proizvodnju. Sabor ska zastupnica SDP-a Dragica Zgrebec kaže pak da nema nijedne razrađene mjere, a Programom nije zadovoljan ni Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji kaže da s njima nitko nije kontaktirao radi izrade mjera i da im ništa ne vjeruje. Optimističniji je predsjednik HSS-a Josip Friščić, koji kaže da će pozitivna posljedica biti bolja likvidnost, od čega će poljoprivredne tvrtke imati koristi. On očekuje i pad kamatnih stopa zbog mogućeg smanjenja rizika poslovanja. Direktor Croatiastocha Branko Bobetić smatra da negativan trend u sektoru proizvodnje svinjskog i govedeg mesa, smanjenje proizvodnje i povećanje uvoza, nije prepoznat u mjerama.\n\n- U mjerama fiskalne politike predviđeno je znatno smanjenje direktnih poticaja ukupnoj stočarskoj proizvodnji. Ako se novim Zakonom o potporama ne uspije osigurati primjena sredstava potpore stočarskoj proizvodnji, teško možemo očekivati zaustavljanje negativnih trendova – kaže Bobetić.\n\nMetalska industrija\n\nMJERE SU PRILIKA, NJIHOVA NEPROVEDBA OPASNOST\n\nZoja Crnečki, voditeljica Odjela za metalnu industriju u HGK, Program ocjenjuje pozitivnim, no da bi ponuđene mjere pokazale rezultate, nužna je njihova kvalitetna, jednostavna i jasna razrada, odnosno operacionalizacija: – Očekujemo jasniju potporu industriji, posebno izvozno orijentirano. Podupiremo konkretne mjere, npr. smanjenje opće nelikvidnosti, održavanje rokova od 60 dana, jače poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj, poticanje investicijskih projekata i slično, no zanimamo nas mehanizam njihove kvalitetne i učinkovite provedbe – kaže Crnečki i dodaje da su mjere prilika, a njihova neučinkovita provedba opasnost.\n\n—\n\nSuradnici: Matilda Bačelić, Tatjana Brebrić, Marija Čekada, Edis Felić, Gordana Gelenčer, Antonija Knežević, Amir Kulenović, Željka Laslavić i Jasmina Trstenjak\n\n—\n\nranju povećanja proizvodnje u zemlji. Kreiranje potrebno kapitala u proizvodnim i trgovačkim djelatnostima jedina je ozbiljna mjera koja može potaknuti proizvodnju – kaže Bilić.\n\nKako će za podmirenje dugova države sigurno biti potrebno dodatno se zadužiti, pitanje je koliko će sredstava ostati na raspolaganju poduzetnicima. No, snažniji rast potražnje za kreditima, ponajprije tvrtki u državnom vlasništvu, objašnjava analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, mogao bi usporiti trend pada kamatnih stopa:\n\n- Na kretanja kamatnih stopa velik utjecaj imat će i kretanje likvidnosti u financijskom sustavu. Ako Vlada skorašnjim rebalansom proračuna ne zahvati samo prihodovnu stranu nego i rashodovnu te na taj način dokaže spremnost provođenja predloženih reformi, ne treba isključiti ni mogućnost da HNB prema potrebi ipak otpusti dodatnu likvidnost u sustavu tijekom 2010. – kaže Šantić, što znači da bi se u zemlji ipak mogla pronaći sredstva za kreditiranje poduzetnika.\n\nTako se, ponovno, na kraju sve svodi na političku volju, daljnju razradu nejasnih mjera te nadu da će se za sve to pronaći dovoljno novca. ▶️\n“`
