-
Niste li vi taoci fine političke igre između države i banaka, jer svi su mirovinski fondovi u vlasništvu velikih banaka?
-
Ne. Nas nikada nisu zvali iz Erste banke, koja nam je veliki vlasnik, da nam kažu da nešto kupimo. Štoviše, često smo u direktnim kontaktima s državom. Potkraj 2008. godine kad je bio velik problem s likvidnostima u svijetu, pa i kod nas, Ministarstvo financija direktno je dogovorilo s mirovinskim fondovima emisiju trezorskih zapisa od dvije milijarde i 600 milijuna kuna. Jedini pravi put je da su mirovinski fondovi neovisni, a s vremenom će to biti sve važnije kako će imovina rasti.
-
Znači, mirovinci će biti važni igrači u domaćem gospodarstvu za pet do 10 godina?
-
Svakako, čak i u susjednim zemljama, kao što je na primjer Slovenija, gdje već sad možemo ulagati. U budućnosti možda i Srbija i druge nama susjedne zemlje, gdje su tvrtke relativno male. No sigurno će mirovinski fondovi i drugi institucionalni investitori znatno povećavati udjel u stranim dionicama, prije svega na razvijenim tržištima. Ne samo to, sa smanjivanjem hrvatskog spreada postat će zanimljiva ulaganja i u strane državne obveznice, a već sada su često zanimljiva i strane korporativna izdanja. U prosjeku će izloženost prema dionicama najvjerojatnije rasti, pogotovo za dio koji će biti dinamičniji, znači za mladu populaciju.
Page 4
stran po superdiskontnoj cijeni. Je li stoga u komunikaciji pametnije igrati na kartu cijene ili imidža?
Bauer Minkara: Najvažnije je stalno ulagati u vrijednosti brenda i u skladu s time reklamirati prodajne akcije. Najžalostnije mi je kada vidim domaće brendove koji stalno režu cijene i to predstavljaju jer na takav način gube komparativnu prednost. Ne smijete potrošaču govoriti: ‘Kupite me jer smo po cijeni bolji od konkurencije’, nego ‘Kupite me jer donosim neku vrijednost koja je vama važna’. U Brandocitoru se uvijek trudimo graditi brendove koji imaju emociju jer ona gradi lojalnost. Snaga niže cijene zapravo je prividna i konkurencija vas brzo može kopirati.
Mišura Žuvela: Ne bih se u potpunosti složila, ovisi o brendu i o segmentu kojem brend pripada. Bauer Minkara: Govorim o brendovima koji su na tržištu veoma kratko, koji nemaju nikakvu emociju, imaju osrednju kvalitetu i snižavaju cijene. Potrošač će vijesti da ga pokušavate dobiti na tu foru. Ako ne nudite vrijednost za novac, gotovi ste.
- A koliko je, dakle, opasno u reklamnim porukama uopće spominjati krizu?
Bošnjak: Za robu široke potrošnje koja je usmjerena na cjenovnu diferencijaciju to može biti dobro, ali za sve ostale proizvode to je dvosjekli mač. HP je broj 1 u prodaji računala jer uz cjenovnu konkurentnost prodajemo bolju uslugu, a cijena se temelji na kvaliteti, inovaciji i boljoj usluzi koju nudimo korisniku za taj novac. U slučaju HP-a u studenom smo na tržište plasirali računala za kućne korisnike koja prije toga nisu bila dostupna na tržištu, pri čemu smo korisniku dali ‘pick up and return’ servisna jamstva, usluge besplatnog telefona za postprodajne akcije, popravak itd. Ta dodatna usluga sigurno kupcu znači više nego možda malo jeftiniji proizvod.
Mišura Žuvela: S trgovačkim lancima možda je malo drukčija situacija. Ima ih mnogo pa su prisiljeni početi komunicirati na taj način.
Nušinović: Brojne vlade u svijetu uvele su ekonomske programe investiranja u obnovljive izvore i zelene infrastrukturne projekte kako bi stabilizirale svoju ekonomiju i financijsko tržište za vrijeme krize. Siemens je poznat po svom zelenom por-tfelju, održivom razvoju i ulaganjima u inovativnost. Uštede koje ostvare Simenovim rješenjima u kratkom roku isplate ulaganja. To ističemo kao svoje komparativne prednosti i tu vidimo svoju šansu.
- Jesu li na b2b tržištu važnije emocionalne ili funkcionalne komponente?
Bauer Minkara: Još su uvijek veoma važne emocionalne komponente i svi oni b2b biznis koji razmišljaju o tome da je zapravo b2b korisnik u krajnoj liniji i b2c korisnik, pobjednici su. Brendove koje kupujemo srcem uvijek bolje razumijemo. Emocija je ta koja neke stvari objasni znatno brže i prije ćete se sjetiti takvog brenda i njemu biti lojalniji. S druge strane ne smijete zaboraviti ni funkciju.
Page 5
Razmišljanja o krizi
Anja Bauer Minkara, Brandoctor
- Kriza je dobar test kakav je brand jer on se ne stvara u dva dana. Tvrtke koje su dugovječnije, osnovane početkom prošlog stoljeća, nalaze se među 50 najvrjednijih brenda.
Saša Čeramilac, Soundset
- Kriza je zapravo prilika da se mali nametnu ondje gdje su veliki igrači posrnuli. Ona je izazov, ali i prilika za one koji će znati izvući najviše s novcem koji imaju.
Andrea Mišura Žuvela, Kraš
- Mislim da kriza ni za koga nije iznenađenje jer su svi gospodarski trendovi vodili prema tomu. Ne znam tko nije mogao predvidjeti krizu.
Koraljka Bošnjak, Hewlett Packard
- Lakše je vodećim brendovima, onima na koje se kupci oslanjaju zbog sigurnosti usluga na koje su se naviknuli. Ako gledamo maloprodaju informatičkog tržišta, posljednjih nekoliko godina dogodile su se velike promjene.
Sonja Nušinović, Siemens
- Brojne vlade u svijetu uvele su ekonomske programe investiranja u obnovljive izvore i zelene infrastrukturne projekte kako bi stabilizirale svoju ekonomiju i financijsko tržište za vrijeme krize.
Koliko je važno ulagati u brand medija? Koliko oglašivačima i korisnicima znači snažan medijski brand?
Čeramilac: Iznimno je važno i ondje ulagati. Počeli smo okupljati hrvatske, lokalne radiopostaje i angažirali Brandoctora da nam ih ujedinj i stvoriti jedinstveni i prepoznatljiv brand. Sve su te radijske postaje lokalne, žive ritam grada u kojem jesu, ali imaju i zajedničku crtu. Prepoznali smo krizu kao priliku za kupnju novih radijskih postaja, za kreiranje novog brenda koji se istodobno prenosi klijentima i slušateljima.
